U Zavodu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Splitu svečano su u znaku 450. obljetnice prvog izdanja Hektorovićeva „Ribanja i ribarskog prigovaranja" , 19. travnja, otvoreni 28. Marulićevi dani s međunarodnim znanstvenim, književnim i izdavačkim programom, koji će se održavati u Splitu do 21. i na Šolti 22. travnja. Na danima sudjeluju 24 maruloga od toga četiri iz inozemstva, SAD i Švicarske.

Dane su otvorili akademik Nenad Cambi, te voditelj Centra za proučavanje Marka Marulića „Marulianum" pri splitskom Književnom krugu dr. Bratislav Lučin, a uvodno prigodno slovo imao je akademik Tonko Maroević. Program je počeo prigodnom izložbom. Potom je predsjednik DHK-a Đuro Vidmarović uručio nagrade Dana hrvatske knjige „Judita" i „Slavić", dok nagrada „Davidias" ove godine nije dodijeljena. Nakon kraće stanke održana je „Pjesnička posveta: Hrvatski pjesnici Marulićevu Splitu" na kojoj su pjesnici članovi Društva hrvatskih književnika krasnoslovili svoje pjesme, a zatim je na Trgu braće Radića, na kojem se nalazi Marulićev spomenik, položen vijenac. U crkvi Sv. Franje, u kojoj je otac hrvatske književnosti Marko Marulić, Splićanin, kršćanski vjernik, humanist, vrhunski europski intelektualac, na izričitu želju bio pokopan, služena je misa zadušnica, za Marulića kao i za sve pisce, umjetnike i kulturne djelatnike Splita i okolice koju je uz fra Žarka Mulu i fra Nikolu Matu Roščića predvodio mons. dr. don Drago Šimundža.

Na početku propovijedi mons. Drago Šumndža govorio je o misi, najvažnijoj molitvi jer je to izravno molitva Kristove žrtve i vječnog života. „To je zapravo smisao uskrsnog vremena, a i naše kulture i civilizacije, to je temeljna oznaka našega povijesnog identiteta, svaki čovjek, svaki narod, nosi svoju dimenziju, tako i mi u toj europskoj civilizaciji i kulturi imamo svoju kulturu koja se uključuje u europsku biblijsku kulturu“, kazao je don Drago Šimundža , istaknuvši kako je današnjem svijetu, i mlađim i starijim naraštajima potreban Marulićev impuls optimizma, a to su : svijest o sebi, o svom identitetu, o svom narodu i o svojoj kulturi. „Kultura je širok pojam, ona je opća, sveopća dimenzija ljudskog bića, povijesti". Potom je „što smo i tko smo“ don Drago Šimundža u percepciji govorio o velikanu hrvatskog naroda, misleći na Marulića, o temeljnim osobinama duhovnih radnika, kulturno vrijednih ljudi u našoj povijesti, vrijednih univerzalnih dobrotvora, kao temeljne osovine naše civilizacije i kulture, i ukazao kako smo mi na svome i da ostajemo vjerni sebi, vjerni svojoj civilizaciji i kulturi, univerzalnim vrednotama „koje su s nama i u nama, i mi u njima"… Na kraju zaključivši, da je krist temeljna vrijednost i da te misli i poruke budu poruke nade i vjere da u ovom modernom vremenu budemo i otvoreni prema vrijednostima koje je ovaj grad, naš narod, naša Crkva itekako sačuvala i danas ih nama daje, a mi koliko možemo nosimo u sebi, živimo i širimo oko sebe.

Nakon mise, uz prigodan govor predsjednika Društva prijatelja kulturne baštine, Splita, Ede Šegvića, koji je kazao da je Marulić, najistaknutija ličnost grada Splita, ne samo ovoga stoljeća, nego i milenija, položen je vijenac na Marulićev grob, a svećenici su izmolili molitvu za sve pokojne znanstvenike, književnike i umjetnike koji su živjeli i djelovali u Splitu.

Započeo znanstveni skup posvećen Petru Hektoroviću

U petak, 20. travnja, drugoga dana u Zavodu HAZU, u 8.30, započeo je prvi dio znanstvenog skupa posvećenog „450. obljetnici prvog izdanja Hektorovićeva Ribanja i ribarskog prigovaranja“. Voditelji su bili Tomislav Bogdan i Bratislav Lučin, a izlaganja su imali Natalia Stagl – Škoro iz Dubrovnika, na temu „Ribanje i ribarsko prigovaranje i razlike stvari ine složene po Petru Hektoroviću Hvaraninu kao ciklus. Tonko Maroević (Zagreb ) govorio je o „Hektorovićevoj mjeri“ a Morana Čale (Zagreba) o „Mudri Fitagora. Ribanje, Erazmo i humanistička paremiografija. Neven Jovanović (Zagreb): „Marulić i Hektorović, dva renesansna dalmatinska čitaoca Diogena Leartija“, a Ivan Lušić (SAD) imao je izlaganje na temu „Hektorovićevi snovi“. A izlaganje „Fakrično i dikcionalno u Hektrorovićevu prigovaranju imao je Tomislav Bogdan (Zagreb). Divna Mrdeža Antonina ( Zadar) na temu „Žanrovske odrednice Hektorovićeva Ribanja i ribarskog prigovaranja“. Lovro Škopljanac (Zagreb): „U staru kipu – Ribanje i Pelegrin kao prozna djela“. Kristina Grgić (Zagreb) govorila je o „Hektorovićevu jeziku s aspekta rječitvorja i u odnosu prema suvremenom dijalektnomu stanju“ i posljednje predavanje prvoga dana imala je Gordana Čupković iz Zadra „Značenje i funkcija participskih konstrukcija u Ribanju i ribarskom prigovaranju“.

Drugoga dana, u subotu, predavanja će održati: Amir Kapetanović (Zagreb)“ Pragmalingvistički aspekti dijaloga u Ribanju i ribarskom prigovaranju Petreta Hektorovića“. Ana Marija Žugić (Zagreb): Hektorovićevo Ribanje i ribarsko prigovaranje od dramatizacije do intermedijalnosti i hibridnih formi“. Stephan Sander-Faes (Zurih, Švicarska „ Iz Zadra s ljubavlju: privatni život intelektualaca u renesansnoj Dalmaciji“. Darko Novaković (Zagreb) „ Još jedna bilježnica Filipa Zadranina: rukopis 1213 iz firentinske Riccardiane“ . Dinko Zelić (Zagreb) i Ana plosnić -Škarić „Ex Cicerone et aliis quibusdam – nepoznati frazarij Mihovila Vrančića“ , Vlado Rezer (Zagreb) „Novi pogled u humanizam Nikole Petrovića Korčulanina. Irena Brtičević (Zagreb) „Kotorski humanist Ludvik Pontano“ , a Andrew Laird (Providence, Rhode Island, SAD) i Petra Šoštarić (Zagreb) „ Djelo Vinka Paletina De iure et iustitia belli contra Indos“.Zvonimir Milanović (Pula) „Marulićev kršćanski humanizam. Filozofske i političke ideje u spisu Dialogus de Hercule“. Branko Jozić (Split) „Splitski kancelar Petar Petronja (+1434/35), korespondent ( i učenik?) Jurja iz Trapezunta“.

U sklopu 28. Marulićevih dana održat će se dvije radionice, jedna je „ Dvanaesta latinistička tekstološka radionica: iz Marulićeve bilježnice: Diogen Laertije“ . Voditeljice radionice su: Željka Salopek i Anamarija Žugić, a sudjeluju studenti iz Mostara, Zadra i Zagreba.

Druga radionica je deseta kroatistička tekstološka radionica pod nazivom „Suvremeni pristup Hektorovićevim tekstovima. Voditelji su Sanja Vulić i Divna Mrdeža Antonina, a sudjeluju studenti iz Zadra, Splita i Zagreba.

U sklopu programa u petak će bit predstavljena knjiga Miroslav Palmete „ Patristička egzegeza i Marulićeva „Davidijada“, objavljena u nakladi Književni krug Split –Marulianum, Split, a predstavit će je Baranko Jozić i Bratislav Lučin, te knjiga „Damiani Benessae Poemata“, edidit Vlado Rezar, nakladnik Književni krug Split, a o knjizi će govorit Darko Novaković i Irena Bratičević.

U subotu će biti predstavljena knjiga Tomislava Bogdana „Prva svitlost. Studije o hrvatskoj renesansnoj književnosti“, objavljena u nakladi Matice hrvatske Zagreb. O knjizi će govoriti David Šporer i Bratislav Lučin te knjiga „Neop –Latin contexst in Croatia and Tyrol: challenges, prospects, case studies….“ o kojoj će govoriti : Neven Jovanović i Lav Šubarić.

U nedjelju će sudionici skupa imati izlet na Šoltu, gdje će u Domu kulture Grohote moći pogledati izvedbu Hvarskog pučkog kazališta „Ribanje i ribarsko prigovaranje“ Petra Hektorovića.  

Dragica Zeljko Selak

Share
0