Umro akademik Slaven Barišić
U Zagrebu je u subotu u 74. godini života umro akademik Slaven Barišić, istaknuti hrvatski fizičar, redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i professor emeritus Sveučilišta u Zagrebu.
Rodio se 26. siječnja 1942. u Pleternici. Fiziku je diplomirao 1964. na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (PMF) Sveučilišta u Zagrebu, a magisterij (1968.) i doktorat znanosti (1971.) stekao je na Faculté de Sciences, Université de Paris u Orsayu, pod vodstvom profesora Jacquesa Friedela.
Od 1965. do 1972. bio je znanstveni asistent, a potom suradnik Instituta za fiziku Sveučilišta u Zagrebu. Od 1967. do 1971. bio je istraživač u Centre National de la Recherche Scientifique u Francuskoj. Od 1972. je docent, od 1976. izvanredni, a od 1979. redoviti profesor u Fizičkom zavodu PMF-a. Titulu professor emeritus Sveučilišta u Zagrebu dobio je 2013.
Redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, u Razredu za matematičke, fizičke i kemijske znanosti, postao je 1991., a od 1990. bio je izvanredni član. Od 2011. do smrti bio je predsjednik Odbora za suradnju s hrvatskim sveučilištima i znanstvenim institutima, a od 2011. do 2014. i član Predsjedništva HAZU.
Od 1972. do 1981. bio je prvi pročelnik Odjela teorijske fizike Instituta za fiziku, od 1977. do 1978. pročelnik Fizičkog odjela PMF-a, od 1984. do 1986. prorektor Sveučilišta u Zagrebu, a od 1986. do 1988. dekan Prirodoslovnih odjela PMF-a. Od 1982. je član, a od 1989. do 1999. predsjednik Matičnog povjerenstva za fiziku.
Autor je i koautor stotinjak citiranih izvornih i preglednih znanstvenih radova, većinom objavljenih u renomiranim svjetskim časopisima, te 34 pozvana predavanja na međunarodnim konferencijama. Suorganizator je triju međunarodnih znanstvenih konferencija i suizdavač dva njihova zbornika. U nastavnom je radu preuredio dodiplomski kolegij Fizika čvrstog stanja, uveo novi dodiplomski kolegij Ireverzibilni procesi te novi poslijediplomski kolegij Teorija faznih prijelaza.
Kao pročelnik Fizičkog odjela inicirao je reorganizaciju studija na smjerovima dipl. inž. fizike i profesor fizike.
Od 1991. do 1992. te od 1998. do 2000. akademik Slaven Barišić bio je savjetnik prvog predsjednika Republike Hrvatske Franje Tuđmana za znanost, obrazovanje i strategiju razvitka. Od 1993. do 1996. bio je član Upravnoga vijeća Sveučilišta u Zagrebu. Suosnivač je Vojno-tehničkog savjeta Ministarstva obrane Republike Hrvatske. Od 1994. do 2000. bio je prvi predsjednik Nacionalnog vijeća za visoku naobrazbu. Kao član Programskog savjeta za obrazovanje u području elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje ishodio je 1988. uvođenje srednjoškolskog gimnazijskog profila Prirodoslovni tehničar, a kao član Prosvjetnoga savjeta Republike Hrvatske 1990. s uspjehom se založio za ponovno uvođenje gimnazija.
Bio je suosnivač i prvi predsjednik Hrvatskog fizikalnog društva 1990., a bio je i član Francuskog fizikalnog društva, Instituta za fiziku u Velikoj Britaniji i Europskog fizikalnog društva.
Od 1995. bio je redoviti član Europske akademije znanosti i umjetnosti sa sjedištem u Parizu. Godine 1976. nagrađen je nagradom "Ruđer Bošković", 1992. je odlikovan Spomenicom domovinskog rata, a 1997. Redom Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića.
Ozlijeđen u vlastitom kabinetu
Akademik Slaven Barišić ozlijeđen je u veljači 2006. godine u eksploziji koja se dogodila u njegovu kabinetu na Odsjeku za fiziku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu.
Istražitelji su dugo pokušavali utvrditi kako je došlo do eksplozije i kako se gospodarski eksploziv uopće našao ispod njegovog radnog stola.
Kako su u istragu bili uključeni i agenti Protuobavještajne agencije (POA), nije isključeno da je eksploziv podmetnut te da je nepoznati napadač pokušao počiniti atentat na poznatog fizičara koji je 2002. bio je jedan od potpisnika apela Vladi u slučaju Ante Gotovina.
M.M.