Odbor za vanjske poslove Europskog parlamenta (AFET) usvojio je godišnje izvješće o Bosni i Hercegovini za 2025. godinu. Usvojeni dokument potvrđuje snažnu potporu europskom putu BiH, uz naglasak da napredak prema članstvu ostaje proces utemeljen na zaslugama koji zahtijeva provedbu reformi, poštivanje vladavine prava i zaštitu temeljnih prava svih građana i konstitutivnih naroda.

U konačni tekst izvješća uvršteni su i amandmani hrvatske eurozastupnice i članice AFET-a Željane Zovko, kojima se ističe da su izborna i ustavna reforma ključni preduvjeti za funkcionalnu državu. U izvješću se izražava žaljenje što BiH još uvijek nije provela nužne ustavne i izborne reforme kako bi se svim građanima omogućilo ostvarivanje političkih prava na ravnopravnoj osnovi. Istaknuta je važnost usklađivanja izbornog zakonodavstva s presudama Ustavnog suda BiH i Europskog suda za ljudska prava kako bi se uklonila diskriminacija u izbornom procesu, uz poštivanje ustavne ravnopravnosti konstitutivnih naroda i svih građana.

„Ključno je konačno provesti izbornu reformu u skladu s europskim standardima, presudama domaćih i međunarodnih sudova te načelom pune ustavne ravnopravnosti svih konstitutivnih naroda i građana. Samo takav pristup može osigurati funkcionalnu, uključivu i europsku Bosnu i Hercegovinu”, poručila je Zovko, dodavši da bez rješavanja pitanja ustavne jednakopravnosti hrvatskog konstitutivnog naroda u BiH nema ni stvarnog napretka na europskom putu zemlje.

Kada je riječ o Uredu visokog predstavnika (OHR), izvješće naglašava da svaka buduća tranzicija te institucije mora počivati na poštivanju ustavnog poretka BiH, jačanju domaće odgovornosti nad reformskim procesom te jasnom putu prema postupnom zatvaranju OHR-a. Naglašena je i potreba da se sredstva iz Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA III) usmjere prvenstveno na reforme i jačanje institucija, a ne na financiranje međunarodne administracije. U tom kontekstu, tijekom razgovora s visokom predstavnicom EU-a Kajom Kallas i povjerenicom za proširenje Martom Kos, Zovko je iznijela stav da bi sljedeći visoki predstavnik trebao biti posljednji, kako bi BiH mogla samostalno i u punom kapacitetu započeti pristupne pregovore.

Osim političkih i institucionalnih pitanja, dokument poziva na jačanje javne uprave i učinkovitije korištenje europskih sredstava. Zatraženo je osiguravanje medijskih programa na službenim jezicima u BiH, borba protiv govora mržnje te zaštita kulturnog i jezičnog izražavanja svih naroda, što uključuje i pravo na obrazovanje na materinskom jeziku u obrazovnim programima.

„Bosna i Hercegovina mora ostati visoko na europskoj agendi. Ključ njezina napretka leži u provedbi reformi, jačanju institucija i pronalasku održivih rješenja kroz dijalog i političku odgovornost domaćih aktera. Sada je ključni trenutak za iskorištavanje zamaha proširenja i ne smijemo dopustiti da BiH ponovno postane propuštena prilika u našem neposrednom susjedstvu”, zaključila je Zovko.

 

M.M.

Share
0