Arhiva članaka HRsvijet.net

Pod pritiskom javnosti, prije svega Crkve, Vlada je odlučila povući prijedlog zakona o preoblikovanju Hrvatskih voda u trgovačko društvo, koji je bio po hitnom postupku upućen u Sabor.

U četvrtak će Vlada donijeti odluku o povlačenju tog zakona. Ministar regionalnog razvoja Božidar Pankretić samo nam je objasnio da će odluka vezana uz zakon biti predložena na sjednici Vlade, no ne i koja, ali jasno je da će se pod pritiskom od njega odustati.

Skupi projekti

Naime, nakon što je Vlada najavila da će Hrvatske vode postati trgovačko društvo te nakon što su neki ekonomski stručnjaci i javno rekli kako Hrvatske vode treba privatizirati, dio javnosti protumačio je povezanost tih dvaju poteza i proglasio to namjerom Vlade da privatizira Hrvatske vode, odnosno, kako javnost tumači – nacionalno bogatstvo.

No, činjenica je da o vodi koju pijemo brigu vode komunalne tvrtke, dok su brige Hrvatskih voda usmjerene na navodnjavanje ili pročišćavanje. Izvor iz Vlade tvrdi nam da namjere o privatizaciji Hrvatskih voda nije bilo te da je ključni razlog preoblikovanja u trgovačko društvo bila činjenica da je takvo što nužno za ustanovu koja posluje po komercijalnim načelima, odnosno koja se zadužuje i investira. A kojoj bi kao trgovačkom društvu zaduživanje bilo lakše.

No, da je Vlada ipak razmišljala o privatizaciji Hrvatskih voda možda nije isključeno s obzirom na to da je ministar vanjskih poslova Gordan Jandroković u nedavnom susretu s Hillary Clinton, govoreći o mogućnostima investiranja u Hrvatsku, uz niz sektora naveo i vodni biznis. Izvor u Vladi objasnio nam je kako se to odnosilo na buduće projekte za koje su nositelj Hrvatske vode.

>>Rasporadaja hrvatskih resursa: 'Vlada otvara tihu privatizaciju voda'

U prvom tromjesečju plan je tako u vodno gospodarstvo uložiti milijardu kuna, a ukupno oko tri milijarde u godinu dana. Riječ je, primjerice, o uređajima za gradnju sustava odvodnje otpadnih voda i uređaja za pročišćavanje te projektima navodnjavanja. No isto tako je već rečeno kako će se ti projekti financirati iz fondova EU i lokalne zajednice. Osim što bi se Hrvatske vode kao trgovačko društvo mogle lakše zaduživati, što je važno zbog čestih poplava, ne bi bilo potrebe ni za jamstvima države.

Loša komunikacija


– To bi značilo da dugovi Hrvatskih voda više ne bi bili dio javnog duga – tumači konzultant Damir Novotny.

Vladina je pogreška što nije na vrijeme objasnila javnosti da namjere o privatizaciji nije bilo. Samo je direktor Hrvatskih voda Jadranko Husarić to opovrgnuo. Vlada tako u izbornoj godini povlači predloženi zakon, iako ne prvi put jer se isto dogodilo i sa Zakonom o radu, a kada je Crkva u pitanju, veći dio njezinih stajališta Vlada je prihvatila pri donošenju zakona o potpomognutoj oplodnji, ali ne i u zakonu o zabrani rada nedjeljom.

 

S Kaptola su znali za "crni petak"

Treća sreća, moglo bi se reći za crkvenu inicijativu miniranja Vladina plana o privatizaciji (čitaj: rasprodaji) Hrvatskih voda. I upravo je ova treća akcija bila munjevita. Kada su na Kaptolu početkom prošlog tjedna doznali da će se u taj "crni petak" pred Saborom naći Zakon o vodama, u hipu su sazvali konferenciju za novinare kako bi se preko medija napravio pritisak na vlast.

>>Počela i prodaja Hrvatskih voda!

>>I franjevci i Zelena akcija prozvali Vladu zbog privatizacije Hrvatskih voda: "Oštro se protivimo!"

>>Hrvatske vode - Jadranka Kosor: "Vjerojatno ćemo taj prijedlog i povući"

– Očito su bila mutna posla, jer smo doznali da je za taj petak bilo planirano hitno usvajanje toga zakona, što bi bila katastrofa bez široke javne rasprave koju smo predlagali – rekao nam je u kuloarima te konferencije za novinare jedan od kreatora te crkvene inicijative.

No, što je bilo presudno da ova treća crkvena akcija o istoj stvari tako brzo uspije? Odgovor je vrlo kratak – izbori. Premijerka je shvatila da je bolje stopirati jedan takav zakon, koji bi ionako na sebe navukao bijes šire javnosti, a ne samo Crkve, i tako otvoreno na ruku ići Crkvi. Potvrdila je to upravo riječima da se "čula s biskupom Košićem", što je bilo potpuno nepotrebno, jer je Crkva opširno predstavila svoje stavove, koje su listom prenijeli svi mediji. Čuti se s biskupom Košićem osobno, tj. komunicirati na razini biskup – premijerka u slučaju koji nimalo nije zahtijevao personalan odnos, poruka je toj istoj javnosti da su Crkva i vlast na istoj "liniji". Za Crkvu je to, u svakom slučaju, veliki plus, premda ne smije zaboraviti iskustvo sličnoga davnoga zgoditka kada je na sličan način političkog pritiska izlobirala da se u Saboru prihvati zakon koji je zabranio rad trgovinama nedjeljom, zbog kojega je Crkva trijumfirala, ali koji je uskoro pao i kasnije se pretvorio u nakaradan bastard koji nikome ne ide u prilog, ni Crkvi ni trgovcima, ni samoj političkoj eliti.

 

VLM