Studija objavljena u znanstvenom časopisu Cell identificirala je trenutak u kojem počinjemo ubrzano starjeti. To se, prema ovom istraživanju događa oko 50. godine života.

Nakon tog vremena, putanja kojom naša tkiva i organi stare strmija je, nego u prethodnim desetljećima. Prve su na udaru krvne žile – one najbrže stare. Sve ovo da se iščitati iz proteina koji se nalaze u ljudskome tijelu, poručuju znanstvenici.

“Na temelju promjena proteina povezanih sa starenjem, razvili smo ‘tkivne satove starenja’ i definirali putanje starenja na razini svakog organa. Vremenska analiza otkrila je infleksiju krivulje starenja oko 50. godine života,  pri čemu su krvne žile tkivo koje gubi na vitalnosti i izrazito je podložno starenju”, stoji u studiji.

“Naši pronalasci postavljaju temelje za razumijevanje ljudskog starenja na razini sustava kroz prizmu proteina”, poručuje kineski tim znanstvenika koji je proveo ovu studiju.

Ljudi imaju izrazito dug životni vijek u usporedbi s većinom drugih sisavaca, ali to dolazi s određenom cijenom. Jedna od njih je smanjenje funkcije organa, što dovodi do povećanja rizika od kroničnih bolesti kako godine prolaze.

Istraživali su kako se proteini u različitim tkivima mijenjaju tijekom vremena. Prikupili su uzorke tkiva ukupno 76 donora organa u dobi između 14 i 68 godina koji su umrli od slučajne traumatske ozljede mozga.

Ovi uzorci obuhvatili su sedam tjelesnih sustava: kardiovaskularni (srce i aorta), probavni (jetra, gušterača i crijeva), imunološki (slezena i limfni čvor), endokrini (nadbubrežna žlijezda i bijelo masno tkivo), dišni (pluća), pokrovni (koža) i mišićno-koštani (mišići). Također su uzeli uzorke krvi.

Tim je izradio katalog proteina pronađenih u tim sustavima, pažljivo bilježeći kako se njihove razine mijenjaju s povećanjem dobi donora. Istraživači su usporedili svoje nalaze s bazom podataka o bolestima i njima povezanim genima te otkrili da se ekspresija 48 proteina povezanih s bolestima povećava s godinama.

To je uključivalo kardiovaskularne bolesti, fibrozu tkiva, masnu bolest jetre i tumore povezane s jetrom.

Otkrili su da su se najuočljivije promjene dogodile između 45. i 55. godine života, osobito s aortama, gušteračom i slezenom.

Prethodne studije pokazale su još dvije istaknute točke starenja – oko 44. godine i ponovno oko 60. godine. Nova saznanja sugeriraju da je ljudsko starenje složen, postupni proces. Razumijevanje kako ono utječe na određene dijelove tijela u određeno vrijeme moglo bi pomoći u razvoju medicinskih intervencija koje bi olakšale taj proces.

„Ovi uvidi mogu olakšati razvoj ciljanih intervencija za starenje i bolesti povezane sa starenjem, otvarajući put poboljšanju zdravlja starijih osoba”, poručuju znanstvenici Kineske akademije znanosti u zaključku studije.

M.M.

Share
0