Ivo Josipović je izjavom kako su - 'širokobriješki franjevci bili legitiman cilj vojnih djelovanja' - sablaznio katoličku javnost u Hrvatskoj i BiH. Pritom je mislio na partizanski zločin u samostanu na Širokom Brijegu prilikom njegova zauzimanja u veljači 1945. godine. No, još je 1971., fra Andrija Nikić, dokazao - na temelju partizanskih dokumenta iz Arhiva vojnoistorijskog instituta u Beogradu - da samostanski kompleks i crkva nisu bili utvrđeni, niti se iz njih pružao otpor partizanima, pa ni franjevci ni kompleks nikako nisu mogli biti - legitiman vojni cilj...

Hrvatska će u svibnju izaići na još jedne izbore. Ovaj put – na izbore za Europski parlament. To će biti drugi put da Hrvati izlaze na izbore za najviše zakonodavno tijelo Europske unije. Jedina novina u odnosu na predkampanju od prije pet godina je ta, što se broj listi, političkih stranaka i pojedinaca, koji žele u udobnu bruxellesku stolicu, znatno – povećao.

Sve prometne planove Splita, za sada, definira misao kako cestovno što brže dovesti i odvesti turiste iz grada, ali zasad nismo čuli niti jednu ozbiljniju viziju razvoja željezničkog prometa na jugu Hrvatske. To znači da su prostorni planeri, projektanti i urbanisti očito zaboravili jednu važnu činjenicu - Split je već odavno gravitacijsko i metropolitansko središte za dobar dio Dalmacije i BiH.

Hrvatsko ratno zrakoplovstvo treba pronaći cjenovno prihvatljivi zrakoplov koji može obavljati sve potrebne zadaće - prije svega, to je air policing i bliska vatrena potpora trupama na zemlji. Ukratko, Hrvatskom ratnom zrakoplovstvu potreban je laki jurišnik s mogućnošću djelovanja izvan vizualnog dometa (beyond visual range). Prevedeno, treba nam laki jurišnik koji može nositi AMRAAM projektile. Advanced Medium Air to Air Missile (AMRAAM) je projektil koji je nužan za adekvatno obavljanje zračnog nadzora i kontrole zračnog prostora

Novinar Avdo Avdić, a potom i još uvijek aktivan ministar sigurnosti BiH, Dragan Mektić (SDS), dočaravaju nam špijunski triler u kojem hrvatska obavještajna služba preko ca, generalnog konzula RH u Tuzli, vrbuje selefijske radikale kako bi unosili oružje u njihove džamije. Oružje bi poslije bilo pronađeno u sigurnosnoj akciji koju bi proveo Mektićev zamjenik u Ministarstvu sigurnosti, Mijo Krešić (HDZ), a BiH bi u međunarodnim okvirima bila označena kao zemlja izvoznik radikalizma. No, put oružja je još interesantniji u ovom obavještajnom skandalu...

Zbog loše znanstvene obrade i dan danas ne postoji konsenzus oko broja stradalih na Bleiburgu i Križnom putu, a procjene se kreću od 50 tisuća do 300 tisuća stradalih. Međutim, nekako se ukorijenila brojka od 150 tisuća žrtava, civilnih i vojnih.

Povijesni izvori bilježe stradavanje svećenstva u Hercegovini od samog početka Drugog svjetskoga rata. Međutim, ostaje zabilježeno kako je pravi pokolj katoličkog svećenstva izvršen pred kraj 1944. i početkom 1945. za vrijeme i nakon okončavanja partizanskih akcija zauzimanja Hercegovine. Posebno je na udaru bio Široki Brijeg, samostan i Franjevačka klasična gimnazija u tom hercegovačkom gradiću...

Hrvati žele da im se kroz Izborni zakon jamči - konstitutivnost - ne žele da im brojniji narod (Bošnjaci) biraju člana Predsjedništva i članove Domova naroda na razini entiteta i države. Ravnopravnost i konstitutivnost u BiH, Hrvati traže i u kulturnom segmentu, pa je jedan od glavnih njihovih zahtjeva - TV kanal na standardnom hrvatskom književnom jeziku. Te zahtjeve ne potpisuje samo HDZ BiH, već sve stranke okupljene u Hrvatskom narodnom saboru - krovnom političkom tijelu BiH Hrvata...

Prema ulaganjima u infrastrukturu - dalmatinsko zdravstvo nikada nije bolje izgledalo. Otkud onda toliki problemi u radu rendgena, laboratorija, hitnih pomoći, pedijatara...? Jer, redovito čitamo o golemim gužvama i listama čekanja za neke pretrage - o listama za CT, pregled kod specijaliste ili redovima za rendgen, te vađenje krvi u laboratoriju. Tako, unatoč hvalevrijednim ulaganjima imamo sustav koji - ne funkcionira! No, da bi sustav bio funkcionalan potrebni su - ljudi...

Dan 29. siječnja 2019. zauvijek će ostati zapisan u splitskoj povijesti. Nažalost, po ničemu dobru neće ostati u gradskim kronikama i sjećanju stanovnika grada pod Marjanom. Naime, na ovaj dan održana je sjednica Gradskog vijeća grada Splita na kojoj su do punog izražaja došli svi negativni aspekti novinarstva kao profesije u Hrvatskoj, ali i zavisnosti politike od raspoloženja novinskih nakladnika i tzv. opinion makera. Nikada prije ni poslije nije se dogodilo da su se novinari, s izraženim ideološkim i pristranim političkim nabojem, tako svrstali uz jednu stranu iz čisto ideoloških pobuda i otkrili javnosti sve tamne strane ove nekada časne i cijenjene profesije.