Sredinom Drugog svjetskog rata, a osobito nakon Krležina otvorenog odbijanja odlaska u partizane popraćenog izjavom »'svejedno mi je, strijeljao me Dido ili Đido«, komunistima je itekako bilo stalo da među njih dođe neka od uglednih ličnosti iz umjetničkog ili književnog miljea. Cilj ovakvih nastojanja bio je isključivo promidžbene prirode a osmišljen je s ciljem kako bi partizanski pokret u očima običnih ljudi dobio na popularnosti.

Završne misli - Četničko-partizanska zlodjela su neizbrojiva i neopisiva

Neki pojedinačni slučajevi četniko-partizanskih zločina

Sržni događaj po kojem je satkana »Jama« - S pjesnicima već prvog jutra u Cindrićevoj kući

Slunj nije bio oslobođen, nego okupiran od 14. studenoga 1942. do 20. siječnja 1943.

Prema podatcima iz komunističke literature, Zbornik 18, HAK Karlovac, str. 739. piše da su pjesnici Vladimir Nazor i Ivan Goran Kovačić krenuli iz Zagreba 29. prosinca 1942. i prešavši Savu i Kupu preko Gvozda (onda Vrginmosta) stigli u Slunj. Već na zadnji dan stare godine su zagrebački bjegunci bili u Slunju.

Ovdje ću samo spomenuti da su zajednička zločinstva jugoslavensko-srbskih žandara i lokalnih četnika nad hrvatskim seljacima u Slunjskome kraju započela već 1935. naovamo. O tome znademo mi, još živi stariji ljudi. Ta zajednička zlodjela žandara i četnika u selima Slunjskog kotara prije Drugog svjetskog rata, spominje i opisuje Vjećeslav Holjevac u svojoj knjizi »Zapisi iz rodnog grada«, Nakladni zavod MH, Zagreb 1972.

Nekadašnja komesarka čete za vezu XI. dalmatinske brigade i visoka jugoslavenska dužnosnica Milka Planinc, predsjednica Saveznoga izvršnog vijeća sredinom osamdesetih, preminula je u Zagrebu u 86. godini.

O poemi »Jama« Ivana Gorana Kovačića puno se govorilo i još se govori. Komunisti su nam neprestano utuvljivali u glavu da ona opisuje grozne ustaške zločine. Međutim, isto se tako uvijek potiho šaputalo da to nije istina. Nažalost, dovoljno dokaza nije bilo sve do ovih dana. Posredstvom fra Andrije Nikića do mene je stigao kraći tekst Dragana Hazlera o komunističkom ubijanju u slunjskom kraju, Ivanu Goranu Kovačiću i Vladimiru Nazoru, poemi »Jami«...

Veliki raskol među srbijanskim masonima koji je eskalirao prije šest mjeseci imao je za posljedicu osnivanje nekoliko novih masonskih organizacija (loža) koje su svoju dominaciju pokušale ostvariti i na prostoru BiH, piše sarajevska Slobodna Bosna.