Iz Europske komisije poručuju da Hrvatska mora osigurati snažan sustav koji će spriječiti korupciju u državnim poduzećima te da su spremni raspravljati o daljnjoj reviziji zakonodavstva s hrvatskim vlastima, javlja Vjesnik.

Europska komisija (EK) nije u potpunosti zadovoljna hrvatskim rješenjima što se tiče Zakona o sprječavanju sukoba interesa, a odredbe vezane uz imenovanja ministara u nadzorne odbore je odbacila. Iz Europske komisije ističu da »Hrvatska mora osigurati postojanje snažnog sustava koji će spriječiti korupciju u državnim poduzećima«.

Krajem travnja Europska će komisija predstaviti svoje monitoring-tablice o Hrvatskoj. Očekuje se da će one biti uglavnom pozitivne, no najvažnije izvješće o Hrvatskoj tek slijedi u listopadu, a dotad se od Hrvatske traži nastavak reformi i ispunjavanje svih zahtjeva iz poglavlja 8 Tržišno natjecanje i 23 Pravosuđe i temeljna prava. Očekuje se jasno očitovanje Komisije o privatizaciji hrvatskih brodogradilišta, ali i o tome je li ministrima mjesto u Nadzornom odboru Ine.

Stajalište te europske institucije o sukobu interesa priopćio je za Vjesnik Komisijin odjel za medije i komunikacije: »Europska je komisija intenzivno raspravljala s hrvatskim vlastima o zakonodavstvu vezanom uza sukob interesa, i to u kontekstu pregovora o poglavlju 23 Pravosuđe i temeljna prava.« Komisija je podsjetila kako se u pregovorima »Hrvatska obvezala da će osigurati efikasno i dosljedno rješavanje pitanja situacija sukoba interesa na svim razinama javne uprave, uključujući pravosuđe te u poduzećima koja su u vlasništvu države«. Ističu da »Hrvatska mora osigurati snažan sustav koji će spriječiti korupciju u državnim poduzećima«.

Što se tiče nadzornih odbora, Komisija je poručila da su »odbačene postojeće odredbe o kriteriju za članstvo u nadzornim i upravnim odborima, a daljnji amandmani postojećem zakonodavstvu nalaze se pod razmatranjem«.

Na kraju se zaključuje da će »kao dio pretpristupnog monitoringa Europska komisija pomno i pozorno nadgledati posljedice zakonskih promjena koje su već uvedene i postale dio zakonodavstva«. Europska je komisija naglasila da je »spremna raspravljati o daljnjoj reviziji zakonodavstva s hrvatskim vlastima«.

Kad je riječ o imenovanju članova vlade u nadzorne odbore, zanimljiv je slučaj Njemačke. Članovi njemačke vlade mogu biti članovi upravnih ili nadzornih odbora javnog ili državnog poduzeća samo ako to većinom glasova odobri njemački parlament Bundestag. (R.H.)