"Besmisleno je verovati da se ocene u udžbenicima mogu početi usklađivati s mračnom istinom o zbivanjima koncem prošlog milenijuma dok se veruje da su Ante Gotovina i Ratko Mladić heroji, a ne zločinci. Neka revizija takvih (nažalost danas dominantnih) slika „naših heroja” bude prvi korak na putu ka oslobađanju školskih udžbenika od smeća koje se u njima nagomilalo!"

Riječi su to Line Veljaka, pročelnika odsjeka za Filozofiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, objavljene u beogradskoj "Politici", nekadašnjem velikosrpskom biltenu Slobodana Miloševića, u kojem ovaj zagrebački profesor, izrazito jugoslavenskog i antihrvatskog opredjeljenja, ima redovitu kolumnu.

Tumačeći svoje stavove profesor Veljak neizravno poručuje da je general Ante Gotovina možda i malo gori od Miloševićevog "đenerala" Mladića, jer je ipak Hrvat koji po malo "zaudara na ustašluk", dok je Miloševićev đeneral, ipak, "antifašist" koji je stasao u Titovoj JNA i pod okriljem zvijezde petokrake razarao Hrvatsku i BiH.

Očita nakana provesora Veljaka je potreba proglašavanja krivim generala Ante Gotovine, kome se na dušu, ponovo, zapravo ne stavlja ništa konkretno, osim dobro poznatih teza haškog tužiteljstva za "sudjelovanje u zločinačkom pothvatu s Franjom  Tuđmanom i ostalima"  i koje se pokušava temeljiti na vrlo, vrlo, nategnutom tumačenju zapovijedne odgovornosti, čime se navodna krivnja žrtve pokušava izjednačiti s krivnjom velikosrpskog agresora.

Uz generala Gotovinu, temeljni protivnik profesoru Veljaku, naravno, je i Katolička crkva u Hrvata, što je vidljivo iz video priloga, u kome otvoreno naglašava kako je "katolička crkva u Hvatskoj konzervativna  u usporedbi s katoličkom crkvom u zapadnoj europi, i nacionalistička."

U svojoj kolumni profesor Veljak više puta spominje fašizam, povezujući ga, sukladno starom Rankovićevom velikosrpskom scenariju, s Hrvatima i katoličkom crkvom, te suprotstavljajući mu navodni "antifašizam", za koji, međutim, nigdje ne navodi da je to u biti Staljinov i Brozov komunizam koji je odgovoran za smrt više od stotinu milijuna ljudskih žrtava.

Prema Veljaku, prvo bi trebalo napraviti zajednički udžbenik povijesti za Hrvatsku, BiH i Srbiju. Drugo, Veljak zagovara  relativiziranje "poraženih snaga u Drugom svjetskom ratu", što je čudan stav za filozofa, naročito nakon zadnjih iskopavanja stotina masovnih grobnica u Sloveniji, Hrvatskoj i BiH, koje pouzdano dokazuju  kako je Titov režim sustavno dao pobiti  stotine tisuća ratnih zarobljenika, civila, ranjenika, žena i djece, i to samo zbog sumnje  da su to bili njegovi politički protivnici.

>>Erasmus Gilde kao poveznica između projekta Balkanske unije, REKOM-a, optužnice protiv generala Gotovine i Georga Sorosa

>>Ostojićev parapolicijski tim i tajne operacije za hvatanje generala Gotovine

>>Balkanska unija - Koalicija za REKOM usvojila Statut buduće komisije

Međutim, stavovi Line Veljaka, na žalost, nisu usamljeni. Stavovi su to koje, uz izravnu potporu dvojice posljednjih hrvatskih predsjednika, propagira i Teršeličkin REKOM, te čitav niz javnih i političkih skupina i pojedinaca izrazito jugoslavenske orijentacije koji djeluju na današnjoj hrvatskoj političkoj sceni.

Damir Šimić