Predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević sinoć je na HRT-u izjavio kako Željka Rohatinskog smatra odgovornim za medijske napade Ivice Todorića na njega. Pritom ga je prozvao odgovornim za stotine tisuća nezaposlenih zbog loše monetarne politike.

Nakon Vidoševićeva intervjua, guverner HNB- a reagirao je priopćenjem koji je i Jutarnji.hr prenio u cijelosti navodeći kako se Rohatinski uspio obranit. Jutarnji odmah je prozvao svoje Facebook korisnike da na fanpageu stisnu "LIKE" ako vjeruju da Rohatinski zna što radi"

>>Medijska manipulacija: Tko želi guvernera Rohatinskog na čelu vlade - mediji ili hrvatski građani?

>>Vesna Pusić otkrila na HTV-u što je već dogovoreno iza kulisa: Ako uđem u Vladu bit ću ministrica vanjskih poslova

>>Priprema za izbore 2011 - RTL bi trebao ostati bez koncesije zbog Agrokora?

>>Krenula medijska priprema terena za izbornu kandidaturu Željka Rohatinskog

>>Nastavlja se medijska priprema terena za izbornu kandidaturu Željka Rohatinskog - HTV: Građani spas vide u Rohatinskom

Priopćenje u cijelosti:

'U vezi s najnovijim insinuacijama o postupanju Hrvatske narodne banke tijekom krize podsjećamo na sljedeće činjenice:

Tijekom 2008. godine i na početku 2009. godine HNB je oslobodio likvidnost u iznosu od 4,5 milijardi eura. To je realizirano smanjenjem minimalno potrebnih deviznih potraživanja s 32 na 20 posto, smanjenjem stope obvezne pričuve sa 17 na 14 posto, ukidanjem granične obvezne pričuve i drugim mjerama monetarne politike. Oslobađanjem te likvidnosti na vrhu financijske krize spriječena je pojava nelikvidnosti države, kreditni slom u zemlji i održana je stabilnost nominalnog tečaja.

Nakon toga HNB je najavio spuštanje stope obvezne pričuve banaka u 2010. godini s 14 na 11 posto, čime se trebala osloboditi dodatna likvidnost za potrebe kreditiranja sektora poduzeća od oko 9 milijardi kuna. Trećina tog iznosa oslobođena je odmah, spuštanjem stope obvezne pričuve s 14 na 13 posto, dok je oslobađanje ostalog dijela likvidnosti bilo uvjetovano uspostavljanjem efikasnog mehanizma kreditiranja sektora poduzeća, kojeg su trebale utvrditi Vlada, HBOR i poslovne banke (modeli A i B), i rezultatima u primjeni tih modela. Nažalost, ispostavilo se da su ti rezultati bili ispod očekivanja, pa je početkom 2011. godine HNB neovisno od tih modela spustio stopu minimalno potrebnih deviznih potraživanja s 20 na 17 posto i time dodatno oslobodio iznos od 850 milijuna eura.

Sveukupno je HNB, dakle, u razdoblju od početka 2008. do početka 2011. godine svojim mjerama oslobodio dodatnu likvidnost od 5,4 milijarde eura, što je ekvivalent od oko 12 posto BDP-a. Zato su potpuno neosnovane tvrdnje da je HNB na krizu reagirao nepravodobno i nedostatno', stoji u priopćenju HNB-a.

{linkr:related;keywords:%C3%85%C2%BEeljko+rohatinski;exclude:3899;limit:14;title:vezani+sadr%C3%85%C2%BEaj}