Nevladina humanitarna organizacija Oxfam upozorila je da će do 2050. godine potražnja za hranom skočiti za 70 posto, a rast cijena hrane, vremenske prilike i financijski šokovi pogoršavaju ionako tešku krizu gladi. Upozoravaju da je stoga potrebna radikalna reforma hranidbenog sustava.

Izvješće navodi da je propast sustava hrane proistekla iz činjenice da su važne životne izvore otele elite, kompanije i interesne skupine, odnosno vlade nisu uspjele regulirati i ulagati u te resurse na dobrobit stanovnika.

Prema prognozama Oxfama, do 2030. godine prosječna cijena ključnih usjeva mogla bi se povećati čak između 120 i 180 posto. To je samo veliko ubrzanje postojećeg trenda unutar kojeg su se cijene hrane udvostručile u posljednjih 20 godina.

Zbog činjenice da svakog dana 925 milijuna ljudi gladuje, Oxfam je najavio lansiranje kampanje 'Rast'. "Svi znakovi upućuju da broj gladnih sve više raste", kazala je izvršna direktorica Oxfama Barbara Stocking.

Glad je sve veća zbog povećanja cijena hrane i nafte, klimatskih promjena te utrka u kontroli nad zemljom i vodom.

Izvješće pod nazivom "Stvaranje bolje budućnosti: hranidbena pravednost u svijetu ograničenih resursa" navodi da je danas ljestvica izazova bez presedana, zbog čega budućnost, u kojoj svi imaju dovoljno za jelo, ima vrlo slabe šanse.

Do 2050. godine potražnja za hranom skočit će za 70 posto, a rast cijena hrane, vremenske prilike i financijski šokovi već pogoršavaju ionako tešku krizu gladi. Zato je potrebna radikalna reforma hranidbenog sustava, upozorava Oxfam

Izvješće predviđa da će do 2050. u svijetu živjeti 9 milijardi ljudi, a nasuprot tomu, prosječni rast poljoprivrednih prinosa od 1990. prepolovio se.

Najsiromašniji stanovnici svijeta danas troše i do 80 posto svojih prihoda na hranu. Primjerice, u Filipinima ljudi troše četiri puta više nego oni u Velikoj Britaniji, a sve više ljudi bit će gladno jer cijene kontinuirano rastu.

>Velike sile, i stare i nove, moraju surađivati, a ne se natjecati, moraju dijeliti resurse i boriti se s klimatskim promjenama<, stoji u izvješću u kojem se zaključuje da je zbog teške krize završila era G8 zemalja u kojoj nekoliko bogatih zemalja sami i za sebe pokušavaju iznaći globalna rješenja.

"Vlade siromašnijih nacija moraju imati mjesto za tim stolom jer se oni nalaze na prvoj liniji fronte u borbi protiv klimatskih promjena, gdje se vode razne bitke - oko zemlje, vode i hrane", zaključuje se u izvješću.

Petra Kostanjšak / Vjesnik