Njemačke vlasti opet se nalaze na samom početku nakon što je testiranje španjolskih krastavaca, koji su se smatrali izvorom zaraze bakterijom Escherichijom coli, pokazalo da ipak nisu zaraženi, što su na kraju priznali i njemački dužnosnici. To znači da potraga za izvorom zaraze još uvijek traje. Misteriozni izvor je aktivan i prijeti daljnjim širenjem s mogućim smrtnim posljedicama.

Visoko zarazan oblik bakterije E. coli (EHEC) u utorak je odnio i prvu žrtvu izvan Njemačke - u Švedskoj, dok su zdravstvene ustanove u sedam drugih europskih zemalja potvrdile još najmanje 73 slučaja infekcije. U Njemačkoj je stanje zabrinjavajuće jer se ta brojka popela na 1500 ljudi, od kojih je 470 vrlo ozbiljnih slučajeva, uglavnom na sjeveru zemlje. Dosad je od infekcije u Njemačkoj umrlo 15 ljudi, uglavnom žena.

U bolnici u Švedskoj umrla je 50-godišnja žena, no ona je izravno povezana s Njemačkom jer je nedavno tamo boravila. Crijevna bakterijska infekcija, za koju se vjeruje da proizlazi iz zaraženog povrća i moguće mesa, proširila se i na Poljsku, Dansku, Norvešku, Švicarsku, Nizozemsku, Francusku i Veliku Britaniju.

Španjolska je u utorak bijesno protestirala zbog povezivanja njezinih krastavaca i E. coli, a objavila je da će tražiti odštetu nastalu zbog štete. Unatoč tomu što su testovi pokazali »nevinost« krastavaca, najveći španjolski dobavljači voća i povrća suočavaju se s velikim brojem otkazanih narudžbi sa svih strana svijeta. Tako je tvrtka Agroiris od utorka zatvorena do daljnjega jer gotovo da nema prometa.

U međuvremenu, izbijanje zaraze i međusobno optuživanje uzrokovalo je i porast diplomatski napetosti između Njemačke, Španjolske, Francuske i Rusije. Moskva je zabranila dio uvoza povrća i zaprijetila da će proširiti zabranu na cijelu Europsku uniju. Tako je, unatoč dobrim vijestima iz Njemačke, sudeći prema pisanjima španjolskih medija, sedam zemalja blokiralo ulazak španjolskih krastavaca, dok SAD testira krastavce, rajčice i zelenu salatu iz Španjolske.

Zabrinjavajuće je to što se kod nekih zaraženih crijevna infekcija pretvara u hemolitičko-uremički sindrom (HUS), koji uzrokuje probleme s bubrezima i potencijalno je smrtonosan.

Stravična bakterija koja pomuti um

Epidemija E. coli alarmirala je liječnike koji kažu da se nikad prije nisu susreli s tako agresivnom crijevnom bakterijom i očajnički traže njezino podrijetlo, piše Spiegel.
Najstravičnije je, kaže liječnik Rolf Stahl, način na koji se pacijenti mijenjaju. »Magli im se pred očima, imaju problema s pronalaženjem riječi i nisu sigurni gdje se nalaze«, kaže Stahl te dodaje da se potom javlja neobična agresivnost.

Stahl, 62-godišnji stručnjak za bubrege, šef je poliklinike na sveučilišnom medicinskom centru Hamburg-Eppendorf. »Nitko od nas liječnika nije do sada iskusio ništa poput ovog«, kaže liječnik i dodaje da posljednjih tjedan dana njegov tim radi danonoćno.
Kod te opasne vrste bakterije dovoljno je 100 bakterija, što nije mnogo u svijetu bakterija, da se čovjek zarazi. Nakon razdoblja inkubacije, od 2 do 10 dana, pacijenti dobiju vodenu i krvavu dijareju. U najtežim slučajevima bakterija napada krv, bubrege i mozak. Pacijenti potom pate od komplikacija opasnih po život, koje su poznatije kao hemolitičko-uremički sindrom (HUS). Deset dana nakon dijareje crvene krvne stanice se odjednom dezintegriraju, nema zgrušavanja krvi i otkazuju bubrezi, a pacijente na životu održava dijaliza.

Petra Kostanjšak / Vjesnik