Zajednica povratnika Hrvatske održala je u subotu 27.travnja 2019. u prostorijama HVIDR-e u Zagrebu, svoju 22. po redu tematsku konferenciju pod motom ŽIVJETI A NE PREŽIVLJAVATI, s porukama: "PET DO 12 JE ODAVNO PROŠLO" te "KROV NAD GLAVOM I RADNO MJESTO JE BIT EGZISTENCIJE". posvećenu gospodarskoj i demografskoj pustoši u ratom stradalim područjima.

Teme konferencije su bile: „Nužnost donošenja Zakona o ratom stradalim područjima i obnovi i razvoju Grada Vukovara“; „Zakon o naknadi ratne štete“ te „Stambeno zbrinjavanje hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata i članova njihovih obitelji.

Predsjednik ZPH Josip Kompanović naglasio je u svom uvodnom govoru: „...izmjenama Zakona o područjima posebne državne skrbi praktično su ukinuta sva prava povratnicima u ratom stradalim područjima što je dovelo do daljnjeg propadanja gospodarstva u tim područjima i masovnog iseljavanja povratnika pogotovo mladih i obrazovanih ljudi, što potkrjepljuju i najnoviji podaci da je ove godine u RH rođeno 36.973, umrlo 52.967 a iseljeno 47.352 osobe i zato držimo nužnim donošenje novog zakona koji će vratiti ranija prava i potaknuti oživljavanje gospodarstva, a time i zapošljavanja.

Potpuno je jasno da su ratom stradala područja ozbiljno zaostala u odnosu na ostala područja i prosjek Republike Hrvatske zbog ratnih šteta koje je Državna komisija za popis i procjenu ratnih šteta procijenila na 236 milijardi kuna. Republika Hrvatska je kroz sve vidove obnove do sada na ta područja uložila cca 40 milijardi kuna. Bez oživljavanja gospodarstva i otvaranja radnih mjesta ratom stradala područja vrlo brzo će ostati bez mladih i obrazovanih ljudi a vrlo vjerojatno i bez cjelokupnog stanovništva jer već danas imamo gotovo poluprazna sela, osobito u ranije okupiranim područjima.

Mislim da je danas valjda svima jasno da se iseljavanje ljudi sa ratom stradalih područja može zaustaviti samo kroz politiku stambenog zbrinjavanja i kroz zapošljavanje sa pristojnim primanjima od kojih se može uzdržavati obitelj i pristojno živjeti. Drugog načina nema. Nekoliko puta nam je rečeno da će se problemi ratom stradalih područja riješiti donošenjem Zakona o potpomognutim područjima, međutim tome nije tako. Imamo prilike svjedočiti da je Hrvatski sabor usprkos donesenom Zakonu o potpomognutim područjima, donio i Zakon o otocima i Zakon o brdsko planinskim područjima. Jedino su ratom stradala područja ostala po strani. Uključujući čak i Grad Vukovar.

Tražeći od Vlade RH donošenje Zakona o naknadi ratne štete, Zajednica povratnika Hrvatske podsjeća da su Hrvatska i Srbija potpisale još 1996. Sporazum o normalizaciji odnosa temeljem kojeg je stvorena obveza podmirenja sveukupne štete nastale u Domovinskom ratu. Budući da je nedvojbeno jasno tko je u tom ratu bio agresor a tko žrtva, pozivamo Vladu Republike Hrvatske da se zatvaranje poglavlja 23. i 24. u pristupnim pregovorima Srbije za ulazak u Europsku uniju uvjetuje konačnim rješenjem ratnih reparacija.

Mi nećemo nikada odustati od ove borbe jer ratom stradala područja to zaslužuju, jer povratnici zaslužuju život dostojan čovjeka, jer stradalnici Domovinskog rata zaslužuju pravičnu naknadu ratne štete i na to imaju moralno, ustavno i svako drugo pravo, jer branitelji, stradalnici, invalidi Domovinskog rata i poginuli bojovnici nisu izložili svoje živote da bi ratom stradala područja ostala bez hrvatskog čovjeka – zaključio je Kompanović“.

M.M.