Umro je fra Petar Krasić (1935. – 2025.)

Iz Franjevačke kuće Masna Luka, pored jezera Blidinje, jutros je stigla tužna vijest — u 91. godini života umro je fra Petar Krasić (1935. – 2025.), franjevac i jedan od zaljubljenika u Blidinje i “Hercegovačke Alpe”.

Kako je objavljeno, fra Petar je umro  9. studenoga 2025. godine, u jutarnjim satima, okrijepljen svetim sakramentima.

Rođen je 1935. godine u Čitluku. Bio je poznati kinolog, ljubitelj prirode, upravitelj Parka prirode i graditelj Franjevačke Crkve u Masnoj Luci, po čemu ga šire narodne mase pamte.

Za svećenika je zaređen 29. srpnja 1958. u Mostaru.

Njegov svećenički put kreće od Slanog. Nakon toga na preporuku Poglavara, fra Petar je poslan na Humac da bude odgojitelj budućih fratara. Na Humcu je boravio dvije i pol godine, a u međuvremenu je  diplomirao u Ljubljani i položio magisterij. Nova misija je bila župa Ljuti Dolac. Nakon te misije odlazi na Kočerin gdje se zadržao 13 godina. U vrijeme boravka na Kočerinu bio je pokretač u obnovama i gradnji Crkvih u filijalama, a uz pomoć mještana i dobrih vjernih ljudi i mlađeg brata fra Ljube u periodu od 1976-1980 gradi se crkva sv. Franje Asiškoga na Kočerinu.

Nakon toga odlazi u Mostar kao vikar Hercegovačke provincije, gdje također sudjeluje u obnovama crkvi i obližnjih zgrada koje su bile razrušene.

Ranih 80-ih odlazi na planinu, svoju najveću ljubav. Čvrsto odlučuje vratit se u zaštitu prirodnog bisera i planinskih polja. Morao je naći načina da spasi spaljeni prostor planine, na kojemu nije bilo ni puta ni kuće ni vode, gdje se do Fratarske kuće nije moglo ni doći.

1981. godine započinju prvi radovi na današnjoj crkvi u Masnoj Luci. Na Blidinju je napravio 6 grobalja i sve ih je odlučio zaštiti i ograditi.

Utemeljitelj je Parka prirode Blidinje, planinarskih staza, od kojih jedna upravo ide iz Masne Luke. Za vrijeme veliko-srpske agresije suorganizirao je “cestu spasa” koja je prolazila pored Masne Luke, gdje je spas našlo vise od 300 000 muslimana.

U Masnoj Luci ne samo da je sagrađena Crkva, nego i galerija sa pratećim sadržajima i sobama za duhovne obnove.

O njegovom radu govori knjiga “Fratar i planina” koja je izdana 2022.godine, gdje uz pomoć urednika, suradnika i prijatelja opisuje svoj životni put na preko 500 stranica. Ipak ostavština u Parku prirode Blidinje je nešto po čemu ćemo ga svi pamtiti kad god se pojavimo ispred crkve sv. Ilije Proroka u Masnoj Luci.

Sumnjičen za pomaganje generalu Gotoviini

Fra Petar je bio po mnogočemu poseban, a prije više od dva desetljeća našao se, ni kriv ni dužan rekli bismo, u središtu međunarodne priče. Naime, njegovo ime našlo se na listi 12 osoba iz BiH kojima zemlje EU zbog pomoći ratnim zločincima i opstrukciji provede Daytonskog sporazuma zabranjuju ulazak u EU, te je bio jedini Hrvat među njima.

Bilo je to vrijeme kad se provodila žestoka haranga protiv Hrvata u Bosni i Hercegovini, a fra Petar Krasić bio je osumnjičen da krije generala Antu Gotovinu koji će kasnije i dokazati svoju nevinost.

O tome je za Večernji list progovorio i desetljeće i pol kasnije, kad je sve bilo gotovo, a Gotovina slobodan čovjek.

- To su bile insinuacije i laži, kao što je lakrdija i ona crna lista. Staviti moje ime uz imena nekih ratnih zločinaca je, najblaže rečeno, bezobrazno i nekorektno. Ja sam bio, između ostalog, jedan od organizatora Ceste spasa koja ide baš ovuda kraj Masne Luke i kojom je spas našlo više od 300 tisuća Muslimana-Bošnjaka. Hrvatski generali Norac i Gotovina su, po meni, časni ljudi, katolici i Hrvati, pa samim tim nikada ne bi svojim činom ugrozili ni hercegovačke franjevce, a ni mene kao pripadnika tog reda. Zato ne bi nikada ni tražili takvu vrstu pomoći. Ova optužba je zapravo bila udar na franjevce, posebice u Hercegovini, i uopće na Hrvate u BiH - ponosno je za Večernji list govorio fra Petar dodajući kako mu je nakon svega zabrana ukinuta, ali bez bilo kakve isprike. 

M.J.