Predsjednik Hrvatske biskupske konferencije (HBK) zadarski nadbiskup Želimir Puljić u razgovoru za Hrvatski katolički radio (HKR), u subotu 11. srpnja, istaknuo je kako se raduje današnjim imenovanjima biskupa Kutleše i Palića na nove službe jer "pokazuju određeno povjerenje i priznanje za njihov rad i njihovo služenje, a ujedno je to i povjerenje biskupijama u koje se šalju.”
Papa Franjo je, dopisom Državnoga tajništva od 29. svibnja 2020., imenovao mons. Tomu Vukšića članom Papinskoga vijeća za međureligijski dijalog na još pet godina.
U nedjelju, 21. lipnja 2020., u samostanu na Humcu, umro je fra Ljubo Krasić u 83. godini života, 64. godini redovništva i 56. godini svećeništva.
„ U 17 sati i 51 minutu seizmografi Seizmološke službe Republike Hrvatske zabilježili su umjereno jak potres s epicentrom u Markuševcu (Zagreb). Magnituda potresa iznosila je 3.1 prema Richteru, a intenzitet u epicentru V (pet) stupnjeva EMS* ljestvice. Prema dosadašnjim informacijama, potres se osjetio u Zagrebu i široj okolici“.
Zagrebački pomoćni biskup Mijo Gorski koji je u nedjelju u Maclju predvodio misno slavlje u povodu 75 obljetnice maceljskih žrtava u propovjedi je ocijenio da, iako je Drugi svjetski rat završio prije 75 godina, nepravda još nije ispravljena, nego se ona danas obnavlja i raste.
U prostorijama nadbiskupske rezidencije u Sarajevu, nadbiskup metropolit vrhbosanski Vinko kardinal Puljić Puljić primio je u četvrtak, 4. lipnja članove Upravnog odbora Zaklade Vrhbosanske nadbiskupije koja svoje sjedište ima u gradu Vukovaru.
Prije točno stotinu godina, Bog je pohodio zemlju i odabrao 264. nasljednika Svetoga Petra, Rimskog biskupa. U Wadowicama u Poljskoj, u siromašnoj vjerničkoj obitelji, tog 18. svibnja 1920. godine rođen je Karol Józef Wojtyła, budući Ivan Pavao Drugi, Rimski prvosvećenik, moralna vertikala XX stoljeća, čovjek koji je bio svetac još dok je hodao Zemljom.
Poljska u ponedjeljak obilježava 100-godišnjicu rođenja Karola Wojtyle, pape Ivana Pavla Drugog i sveca Katoličke Crkve, čovjeka koji je postao jedna od najutjecajnijih figura druge polovice 20. stoljeća.
Bleiburška tragedija zauvijek će ostati najveća rana u povijesti hrvatskog naroda. U spomen svih nevinih žrtava koje su partizanske horde mučki ubile tijekom svibnja 1945., kao i mjesecima i godinama nakon toga, današnjom sv. misom zadušnicom na Groblju Mira na Bilima, župa Goranci, koje je i samo mjesto stradanja, sjetili smo se svih nevinih bleiburških žrtava i drugih žrtava diljem svih križnih puteva kuda su ih partizanske postrojbe sprovele do stratišta i logora. Preživjeli svjedoče o tome, brojni pokajnici također svjedoče o tome, kosti svjedoče, brojni znanstveni i književni radovi svjedoče o tome, samo niječu i poriču zaslijepljeni nasljednici jugokomunizma.
U subotu je u sarajevskoj katedrali Presvetog Srca Isusova održana sveta misa za žrtve Bleiburške tragedije i Križnog puta. Zbog velikog interesa javnosti prenosimo pozdravnu riječ, propovijed i riječ zahvale vrhbosanskog nadbiskupa kardinala Vinka Puljića izrečene tom prigodom.