Akademski slikar Zoran Šimunović iz Vukovar, istaknuti je predstavnik mlađe, agilne generacije suvremenih hrvatskih likovnih umjetnika, autor niza zapaženih izložbi, ovih se dana predstavlja, od 11.3.2019. do početka četvrtog mjeseca u poznatoj zagrebačkoj galeriji „Vladimir Filakovac“ s novom samostalnom izložbom HOMMAGE PROSTORU.
Slikar Sašo Petroševski Novak suvremeni je hrvatski likovni umjetnik, autor je kompleksnog opusa, izlagao je na brojnim samostalnim i skupnim izložbama.
Gradska knjižnica Kaštela dodijelila je u prepunoj dvorani dvorca Vitturi u Kaštel Lukšiću nagrade autorima najboljih literarnih i likovnih radova koji su pristigli na Natječaj „Kaštelanske štorije 2019.”, kojega je Knjižnica ove godine raspisala po peti put u povodu Dana grada Kaštela. Kaštela su se i ove godine pokazala kao iznimno nadahnuće brojnim autorima svih generacija iz cijele Hrvatske, koji su na Natječaj poslali 70 literarnih i 150 likovnih radova.
Rekao bih da nema motiva ili njegova dijela koga se u svom opusu nije dotakao iznimno plodni suvremeni hrvatski likovni umjetnik, slikar Mladen Žunjić, kontinuirano proširujući i produbljujući svoja temeljita istraživanja.
Sve je počelo još u Tovarniku 22. prosinca 1990. kada je na prijedlog Ive Frangeša dogovoreno da će se svake godine od 13. do 17. ožujka (poslije je to razdoblje pomaknuto od 11. ožujka) održavati Dani hrvatskoga jezika u čast potpisivanju Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika iz 1967., koju je objavio zagrebački tjednik Telegram 17. ožujka 1967., na svojoj naslovnoj stranici.
U Muzeju grada Kaštela, u srijedu 6. ožujka otvorena je gostujuća izložba “Tradicijsko obuvanje i obuća u dubrovačkom kraju“ iz fundusa Etnografskog muzeja u Dubrovniku u Muzeju grada Kaštela u kaštelu Vitturi.
Tradicionalno na pokladni utorak, 5. ožujka, pred Pepelnicu i početak korizmenog vremena, šetnjom na splitskoj Rivi, završili su poznati „Slivanjski mačkari“, koji su započeli sa središnjom i glavnom feštom, u nedjelju, 3. ožujka u „Centru Slivna“, gdje ih je, uz odane gledatelj, koji su uvijek spremni na vesele mačkarske dosjetke i šale, izvorne obrazine (krabulje i maske) i druženja s dragim prijateljima i gostima, dočekala uspavana Biokova pod bijelim pokrivačem i zimsko proljeće.
Suvremeni hrvatski likovni umjetnik, akademski slikar iz Dubrovnika, Josip Ivanović, autor osebujnog i složenog opusa i danas kontinuirano radi na novim slikama iz ciklusa vozila, ciklusa kojem je u središtu pozornosti metalno vozilo, automobil u različitim situacijama, posve sam, izoliran ili u grupi, u jatu , poput precizno položenih riba u konzervama, a koji se postupno kreću u jednom, jasno određenom pravcu.
Nikola Lašvanin, Ljetopis, Bono Benić, Ljetopis sutješkoga samostana, Marijan Bogdanović, Ljetopis kreševskoga samostana, priredio, latinske i talijanske dijelove preveo, uvod i bilješke napisao dr. fra Ignacije Gavran, Synopsis, Sarajevo, Zagreb, 2003., Filip Lastrić, Pregled starina Bosanske provincije, bilingvalno izdanje, priredio, uvod i komentare napisao dr. fra Andrija Zirdum, s latinskoga i talijanskoga preveli dr. fra Ignacije Gavran i fra Šimun Šimić, Synopsis, Sarajevo, Zagreb. 2003.
Suvremeni hrvatski likovni umjetnik, slikar Ranko Ajdinović iz Karlovca, autor je vrlo osebujnog i kompleksnog opusa, izlagao je na brojnim izložbama.