Ova, 2021. godina u Hrvatskoj je proglašena Godinom čitanja i bit će obilježena brojnim aktivnostima kojima je cilj promicati i popularizirati knjigu i čitanje. Osim proglašenja "ambasadora čitanja", dodijelit će se nagrada za najbolju knjižaru, izabrati najbolja video najava knjige za učenike osnovnih i srednjih škola, organizirati međunarodna konferencija o čitanju i "mala noćna čitanja", dodijeliti nagrada mladih za književnost itd., što bi uz redovite promocije knjiga i sve druge djelatnosti koje se na tom polju provode trebalo doprinijeti afirmaciji čitanja.

Knjiga “Usta širom zatvorena” upravo je izašla u izdanju AGM-a. 

Akademski slikar Bojan Dolenec agilni je predstavnik svoje generacije,autor je niza ciklusa,većinom ulja na platnu i drvu,izlagao je na brojnim samostalnim izložbama,stekavši uglednu poziciju u aktualnoj likovnoj produkciji.

Osvrt na knjigu: 'Gospa i Hrvati', autora Josipa Mužića, u izdanju Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja – Marija i Zaklade Vigilare.

Na prijedlog Ministarstva kulture i medija RH ova je godina proglašena i Godinom čitanja! Razlog tome je taj što je „uslijed pandemije i smanjene mogućnosti organizacije i sudjelovanja u kulturnim događanjima, na dosad uobičajene načine, to jedna od kulturnih djelatnosti koja bi u ovoj situaciji mogla priskrbiti više pozornosti i vremena – za čitanje“ – obrazlaže organizator ovu strašno „originalnu“ ideju.

Stanko Bašić, Kršćanstvo i New Age, Balans centar za logopedagogiju i biblioterapiju, Zagreb, 2015.

Stanko Bašić dugo je radio u medijima, osobito u Slobodnoj Dalmaciji. Tu je najprije i objavio sadržaj ove knjige u vidu kritičkih tekstova o kršćanskoj i New Age literaturi. Naravno, bilo je to nakon pobjedonosne Oluje, dok smo se još zanosili duhovnom obnovom. Pa je onda opet sve stalo jer su na vlast došli oni koje smo, valjda, Domovinskim ratom stresli sa svoje grbače. Podrazumijeva se da se Slobodna Dalmacija u to časkom uklopila.

Vlatko Majić, Obeščašćivač, Znanstvena knjižnica – Matica hrvatska, Zadar – Pag, 2017.

Vrijeme oko nas je prematerijalizirano i odnosi su u svijetu prepolitizirani, kaže Vlatko Majić, tamo negdje oko sredine knjige, pokušavajući kriknuti da treba drukčije. Pa onda nastavlja da je sve puno buke, dinamike, tehnike i svakojake trke što nimalo ne pridonosi brizi za jezik, misao i knjigu. A za one koji ga dovoljno ne poznaju pri kraju kaže da mu je svijet jednostavan i lijep. Čisti Mediteran, Hercegovina i Dalmacija, sunce, kamen, rijeka u polju i jablani kraj nje. Tu se brusi jezik, igra s njim, voli svoje i uranja time u voljenje drugoga kraj sebe.

Šimun Šito Ćorić, Izgleda, drugog puta nije bilo, Glas Koncila, Zagreb, 2015.

Već i ptice na grani znaju da živimo u tzv. globaliziranom svijetu. I kako je krenulo bit će ga još više. Ratovi ustrajno odrađuju svoje, bukte na sve strane. Kad se primire, trebao bi iz te vatre iskočiti novi svjetski poredak, nadaju se oni koji povlače konce iz sjene. Eh, ti ratovi. I danas kao i onda kad je živio junak iz ovoga našega romana.

Samir Khalil Samir, Islam na Zapadu, Veritas, Zagreb, 2015.

Valovi arapskih izbjeglica, većinom muslimana, zapljuskuju obale Zapada. Jedni bi im širom rastvorili vrata, drugi traže malo više opreznosti, pitajući se usput zbog čega ne odlaze u bogate arapske zemlje, među svoje. Bilo kako bilo, islam je među nama, ali ne samo od ovih zadnjih dana. I sa svim tim skopčan je pojam terorizma. Pisac otvoreno, ali s poštovanjem, prilazi ovim temama i uvodi nas u zanimljiv način razmišljanja i postupanja.

Samir Khalil Samir isusovac je, rođen u Kairu 1938., a danas je priznati stručnjak za islam i orijentalistiku. Kao takav predavač je na Papinskome orijentalnome zavodu u Rimu te ravnatelj Međunarodne udruge za arapske kršćanske studije. Redoviti je i gost-predavač na više akademskih institucija u Europi i SAD-u. Očito je da je dobro upoznat s temom o kojoj razglaba u knjizi.

Branko Vukas (priredio), Stjepan Đureković: Što ga je ubilo?, Naklada Pavičić, Zagreb, 2014.

O Stjepanu Đurekoviću naizgled sve znamo. Terorist. I gotovo. Tako su uvjeravali nas, tako se to prenosi na mlađe naraštaje. A nije tako, dapače.

Branko Vukas je priređujući ovu knjigu napravio veliku stvar. Istina ni njega ni izdavača nije dovoljno dobro shvatila sama Đurekovićeva obitelj, ili oni nju, svejedno, ali to ne mijenja ništa na stvari. O Đurekoviću su progovorili mnogi, naravno i on o samome sebi. Uporabljen je način suvremenih dokumentarnih filmova. Priča je ispričana kroz usta različitih ličnosti, zastupljeni su bitni stavovi, da bi netko sam mogao zaključiti što se zapravo dogodilo.