Umirovljeni časnik HV-a, Boško Ramljak, dopredsjednik HDZ-ove zajednice branitelja Gojko Šušak i nekadašnji harambaša sinjskih alkara, bio je među prosvjednicima koji su prije petnaest godina, negodojući protiv kriminalizacije Domovinskog rata, blokirali državnu prometnicu D1 u središtu Sinja.

Povod za razgovor s  Ramljakom bila je izjava Stipe Petrine prema kojoj je tadašnji zapovjednik interventne policije MUP-a RH, Milijan Brkić, trebao postupiti po zapovjedi tadašnjeg ministra Šime Lučina i "deblokirati prometnicu na području Sinja".

- Nisam iznenađen izjavom Stipe Petrine. Da je Milijan Brkić, kojim slučajem, izvršio zapovjed Šime Lučina i interventnom policijom krenuo na prosvjednike koji su samo pokazivali svoje nezadovoljstvo zbog pokušaja kriminalizacije Domovinskog rata i otvorenog lustriranja tuđmanista, Petrina i slični bi ga danas osuđivali. Kako nije, oni ga opet osuđuju. To sasvim dovoljno govori o njima samima ali i o aktualnom političkom trenutku u kome se Hrvatska nalazi - pojašnjava Ramljak.

Uz kavu se prisjetio atmosfere koja je tiha dana vladala u Sinju.

-Presudu generalu Mirku Norcu dočekao sam u njegovom roditeljskom domu u selu Otok kod Sinja. Sutradan smo organizirali blokadu državne ceste D1 u centru Sinja na kojoj se okupilo nas desetak branitelja i pedesetak mještana sela Otok, inače rodnog mjesta generala Norca. Udruge iz Domovinskog rata su se povukle sa blokade u 12 sati jer je takav bio dogovor. Nas desetak, uključujući mene osobno i sadašnjeg saborskog zastupnika Mosta Mira Bulja, zajedno sa sumještanima generala Norca ostali smo dosljedni do kraja. Cijelo to vrjeme je više tisuća građana stajalo sa strane i očekivalo ishod događaja. Očekivalo se da interventna policija sa 250 specijalaca krene na nas i razbije blokadu - prisjeća se Ramljak.

Prisjetio se i razgovora s tadašnjim šefovima lokalne policije, zabrinutosti gvardijana fra Mirka Marića, ali i atmosfere među samim prosvjednicima.

-Zapovjednik 10 policijske postaje MUP-a u Sinju je tada bio alkar Tonči Bešlić a zapovjednik lokalne postrojbe interventne policije, koji je u nekoliko navrata razgovarao sa mnom o povlačenju s blokade, bio je Mijo Rogošić. Tadašnji gvardijan Gospina svetišta u Sinju, fra Mirko Marić, je nekoliko puta stajao između nas i policije i molio nas da se povučemo. Postoje snimke koje je snimalo nekoliko kamera. Pjevali smo domoljubne pjesme i nismo se htjeli po bilo kakvu cijenu povući. Neki od policajaca su pokazivali želju krenuti na nas ali nisu dobili zapovjed pa su okljevali. Dogovor među nama je bio da ako policajci krenu da mi posjedamo na pod i pružamo pasivni otpor - ističe Ramljak.

Nakon što su zapovjednici policije odbili zapovjed o postupanju uslijedilo je " bratsko grljenje i ljubljenje", prisjeća se Ramljak.

-U međuvremenu smo čuli da je pristiglo još interventne policije, što je u nama probudilo dodatni dišpet i domoljubni zanos. Kada je do nas stigla vjest da su zapovjednici policije odbili zapovjed o uporabi sile krenuli smo prema kordonu policije i izgrlili se izljubili s njima i mirno smo, uz pjesmu, otišli ispred crkve Gospe sinjske na molitvu za domovinu - kaže Ramljak.

Zapovjednika interventne policije Milijana Brkića nije osobno poznavao ali ističe da je bio ponosan na zapovjednika koji drži do časti, Domovine i svog naroda.

- Bio sam ponosan da je zapovjednik interventnih policijskih snaga pristiglih iz Zagreba, Milijan Brkić, koga u to vrijeme nisam poznavao, nije želio postupati protiv svoga naroda i svojih kolega iz Domovinskog rata. Kada sam kasnije čuo vjest o njegovoj suspenziji i otpustu iz policije shvatio sam da ga je tadašnja vlast željela brutalno iskoristiti za discipliniranje naroda koji se suprotstavljao politici detuđmanizacije i kriminalizaciji Domovinskog rata. Danas je Milijan Brkić moj prijatelj i zahvaljujući našem prijateljstvu uvjerio sam se kako je riječ o osobi iznimno visokih ljudskih,moralnih,domoljubnih i profesionalnih vrijednosti. Držati se bilo koje zapovjedi ili zakona, ako je isti okrenut protiv Boga, bližnjega, Domovine ili vlastitog naroda je smrtni je grijeh karijerista - upozorava Ramljak.

Govoreći o razlozima tadašnjeg bunta, ističe kako je kriminalizacija Domovinskog rata i politika detuđmanizacije zapravo lustracija, ali u obrnutom smjeru.

-Morate shvatiti da smo mi 2000. ustali protiv kriminalizacije Domovinskog rata i politike detuđmanizacije, jednako kao što smo 1991. ustali protiv velikosrpske agresije. Istina, metode su bile drugačije ali je cilj isti. Mi smo u to vrijeme djelovali kroz središnji stožer za obranu digniteta Domovinskog rata. Veliki broj branitelja i naroda je jednostavno bio prestrašen. U kasnijoj fazi mediji su, udarajući po Domovinskom ratu, hrvatskim generalima, ministru Šušku i predsjedniku Tuđmanu odradili prljavi posao kriminaliziranja Domovinskog rata. U tom razdoblju nakon toga provedene su i e čistke u svim segmentima i na svim razinama. Danas možemo slobodno kazati da je u tom razdoblju otpočela lustracija tuđmanista, odnosno lustracija u obrnutom smjeru - zaključuje Boško Ramljak.

 

V. Ljubanić