Desetak dana nakon izbora za Europski parlament analize o uzrocima debakla HDZ-a ne prestaju. Andrej Plenković i dalje ne želi priznati vlastitu odgovornost. Redaju se tako teorije o "crnom labudu", navodnoj odgovornosti gradskih i županijskih organizacija, ali nigdje niti primisli o trezvenom sagledavanju političke odgovornosti Andreja Plenkovića.

Nakon dolaska Plenkovića na čelo HDZ-a očekivalo se kako će gospodarske reforme, saniranje vanjskog duga i ubrzavanje gospodarskog rasta biti ključni strateški pravci ove vlade. Međutim, suprotno očekivanjima, Plenkovićeva koalicijska Vlada je krenula u ideološke bitke - od tzv. Vijeća za suočavanje s prošlošću, preko Istanbulske deklaracije, Marakeškog sporazuma pa sve do reforme obrazovnog sustava. Sve ovo, kao i rekonstrukcija Vlade i koalicija sa HNS-om i SDSS-om, gurnula je Plenkovićev HDZ u sami politički centar, a možda i debelo preko njega, što je otvorilo svojevrsnu bojišnicu između Plenkovića i djela vodstva stranke ali i samog članstva te na koncu i biračkog tijela.

U takvim okolnostima sa odgovornih dužnosti maknuti su Davor Ivo Stier i Miro Kovač, dok je Milijan Brkić najprije potpuno marginaliziran, da bi u konačnici postao meta medijskog rata koji se protiv njega vodi od listopada prošle godine.

U takvim okolnostima, pod snažnim utjecajem Vladimira Šeksa i Davora Božinovića, Plenković je iskreirao "svoju osobnu listu" za Europski parlament. Išćekujući najmanje pet mandata, aktualno je vodstvo računalo kako će nakon europskih izbora dobiti pogodan trenutak za konačnu političku eliminaciju Milijana Brkića i rekonstrukciju Vlade. Stoga je u vrijeme predkampanje za Europske izbore, uz nastavak medijskih kompromitiranja Milijana Brkića, otvoren i medijsko-politički lov na potpredsjednika Vlade Tomislava Tolušića i ministra Gorana Marića.

Brkić žrtva Plenkovićevih dugoročnih apetita

Čak i površno upućene osobe u stanje na hrvatskoj političkoj sceni znaju kako su Andrej Plenković i Davor Božinović u HDZ dospjeli u vrijeme kad su strankom upravljali Jadranka Kosor i Vladimir Šeks. Prvi je u posljednji trenutak između ponuda Vesne Pusić i Jadranke Kosor odabrao HDZ, dok je drugi u stranku došao iz najbližeg okružja Stjepana Mesića. Upućeni, u obadva ova slučaja, kao i u dolasku Ive Sanadera na čelo HDZ-a, te dva predsjednička mandata Stjepana Mesića, vide prste Vladimira Šeksa ali i struktura koje u prošlosti i nisu imale previše dodirnih točaka s HDZ-om.

U takvim okolnostima bilo je predvidivo da će Vladimir Šeks ići na spajanje svojih vlastitih kadrova iz Sanaderove, Kosoričine i Plenkovićeve ere. I to se dogodilo.

Kako je poziciju predsjednika Vlade Andrej Plenković vidio tek kao privremenu ulogu u svojoj "blistavoj" međunarodnoj karijeri, bilo je pitanje trenutka kad će se takav plan početi realizirati. Mogućnost njegovog odlaska u Europsku komisiju pojavila se već nakon ovogodišnjih europskih izbora pa je, sudeći prema dobro obavještenim izvorima, još koncem prošle godine pokrenuta operacija političkog eutanaziranja Milijana Brkića.

Naime, u slučaju Plenkovićevog odlaska u Bruxelles, odnosno u slučaju bilo kakve spriječenosti, do održavanja Sabora HDZ-a mjenja ga zamjenik Milijan Brkić. Tako naime propisuje statut HDZ-a. Šeksovog instituta "aklamacije", osmišljenog zbog dolaska Jadranke Kosor umjesto Ive Sanadera više nema, pa se u Plenkovićevom krugu razmišljalo o načinima kako bi Gordan Jandroković, kao glavni tajnik, preuzeo HDZ.

- Strahujući od Brkićevog utjecaja na terenu, kao i među braniteljskom populacijom, te njegovog poznavanja funkcioniranja ključnih mehanizama sustava, u slučaju Jandrokovićevog protustatutarnog dolaska na čelo stranke, pristupilo se temeljitoj pripremi njegove političke egzekucije u čemu Gordan Jandroković nije uopće nevin - doznajemo od izvora bliskih vrhu HDZ-a.

Dakle, sve je bilo spremno za Brkićevu eliminaciju nakon Europskih izbora, čime bi bili ispunjeni svi preduvjeti da, nakon odlaska Plenkovića, Gordan Jandroković šest mjeseci vodi HDZ, organizira unutarstranačke izbore, ujedno osiguravajući nesmetano funkcioniranje izvršne vlasti i rekonstrukciju Vlade. Na takav bi način, i nakon Plenkovića, HDZ nastavio lavirati u političkom centru, što je izmišljotina koju je još ranije kreirao Mate Granić. Ulozi nekadašnjeg ministra vanjskih poslova, i političkog subrata Ive Sanadera, u političkom eutanaziranju predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, ni jedan se analitičar nije osobito bavio. Međutim, očito je kako je upravo Mate Granić, zajedno sa Plenkovićem, Šeksom, Jandrokovićem, Božinovićem i Kušćevićem jedna od bitnijih karika u ovom lancu zbog čijih aktivnosti HDZ-u prijeti i potop na predsjedničkim izborima.

- Predsjednica Republike je shvatila bit igre. Stoga je i uputila poruku da će svoju kandidaturu priopčiti "jednog lijepog sunčanog dana" - komentar je koji se sve češće može javno čuti.

Debakl pomrsio planove i otvorio "partijsku diferencijaciju"

Izborni podbačaj HDZ-a na izborima za Europski parlament kao i nedvosmislena poruka birača, međutim, opasno su zaljuljale spomenuti plan. Bez obzira na Kopalove tragikomične teze o "crnom jastrebu", kao i Plenković-Jandrokovićeve teze o navodnoj odgovornosti baze, očito je da odgovornost za izborni debakl treba tražiti upravo u trokutu Plenković - Jandroković - Kopal.

Brkićev istup na Predsjedništvu stranke te konstruktivne kritike Davora Ive Stiera i Mira Kovača dodatno su uzdrmale Plenkovićevu poziciju neprikosnovenog vođe koji u ovom trenutku očito smatra da mu ne preostaje ništa drugo nego, po uzoru na Edvarda Kardelja, provesti "partijsku diferencijaciju" i obračunati se sa svima onima koji njemu osobno, i njegovoj listi bez Stiera i Kovača, nisu dali svoju potporu.

Na ruku Andreju Plenkoviću u ovom trenutku ne idu niti pokazatelji unutarstranačke ankete prema kojoj njegov pouzdanik Gordan Jandroković uživa minornu potporu unutar članstva HDZ-a. Znatno bolje od Jandrokovića stoji Miro Kovač a pogotovo Davor Ivo Stier koji uživa potporu polovice HDZ-ovog članstva koje će birati i novog predsjednika HDZ-a.

Takvi pokazatelji očit su primjer da je Stier opasna unutarstranačka konkurencija i samom Plenkoviću. Stoga su Plenkovićevi savjetnici u eter počeli puštati spinove o navodnoj bliskosti i budućoj suradnji Andreja Plenkovića i Davora Ive Stiera koja bi dovela do političke eutanazije Milijana Brkića i obračuna s tzv. desnim krilom HDZ-a.

- Plenkovića i Stiera na listu za Europski parlament svojevremeno su kandidirali Karamarko i Brkić, i unatoč određenim neslaganjima. I to je put koji je trasirao Tuđman i kojim HDZ mora ići. Istina, kasnije su se Plenković i Stier skupa vratili ali je do raskola došlo po pitanju različitih gledišta na budućnost stranke. Plenković je opsjednut strateškim pozicioniranjem HDZ-a u politički centar, pa i znatno više ulijevo, što HDZ dovodi u koliziju sa njegovim tradicionalnim biračkim tijelom pa i najvećim djelom članstva. Za razliku od Plenkovića, Stier vidi HDZ u Tuđmanovom desnom centru i tu je vrlo blizak Brkićevim gledištima. Međutim, mastori zamjene teza Stirovu kritiku na račun Plenkovića pokušavaju prikazati kao navodnu kritiku na račun Brkića - navodi neimenovani izvor iz vrha HDZ-a.

Ukazuje i na različito socijalno porijeklo i okružje iz koga potiču, te jasno poručuje da Plenković Stiera treba zbog obračuna s Brkićem, dok je svako vezivanje uz Plenkovića Stiru zapravo ogromno opterećenje.

- Plenković je dijete čiji su roditelji bili nositelji samoupravnog socijalizma u vrijeme nekadašnje države i mladost je proveo sa "zlatnom žlicom" u ruci. Stoga ne treba nitko biti iznenađen da ostaci "duboke države" njega okivaju u zvijezde dok istovremeno ne biraju sredstva u detroniziranju HDZ-a. S druge strane, Davor Ivo Stier je potomak hrvatskih iseljenika u Argentini s naglašenim demokršćanskim i izrazito nacionalnim svjetonazorom koji zagovara povratak HDZ-a demokršćanskim korijenima. Iz sličnog okružja dolazi i Milijan Brkić koji je stasao uz roditelje koji su bili prisiljeni golu egzistenciju rješavati na "privremenom radu u inozemstvu". Stoga teze o sličnosti između Plenkovića i Stiera koje puštaju premijerovi spin majstori, i pridodati im eksponenti izvan stranke, nemaju puno smisla. Tako treba isčitavati fenomen Josipovićeve iznenadne "opsjednutosti" Plenkovićem ili Pilselove navodne "zaluđenosti" Stirom. Cilj je očuvati Plenkovićevu poziciju i osigurati nastavak pomicanja HDZ-a ulijevo što će, sasvim je izvjesno, otvoriti put u poraz HDZ-ovog kandidata na predsjedničkim pa i parlamentarnim izborima. Tko ne vjeruje što slijedi neka se prisjeti dolaska Ivice Račana, Stjepana Mesića, Ive Josipovića i Zorana Milanovića na vlast. Svaki puta HDZ je sam potkopao svoje izglede i to zahvaljujući procesima osmišljenih od strane "duboke države" u kojima je Vladimir Šeks imao istaknutu ulogu. Potpuno isto se događa i ovaj put. Stoga, Plenkovićeva "unutarpartijska diferencijacija", po Šeksovim uputama, HDZ-u i Hrvatskoj neće donijeti ništa dobro. - zaključuje naš izvor iz vrha HDZ-a.

 

Josip Zdunić