U organizaciji Centra za obnovu kulture i Konrad-Adenauer-Stiftunga u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu 1. listopada održana je konferencija pod nazivom "30. obljetnica pada Berlinskog zida-pogled iz prošlosti u budućnost". Predsjednički kandidat Miroslav Škoro, tim povodom, za portal Direktno  govorio je o komunističkom nasljeđu koje je prisutno danas u Hrvatskoj.

-Kako smo mogli čuti na predavanju. Prošlo je 30 godina od pada Berlinskog zida. Ima 30 godina da je pao Berlinski zid, pao je u Berlinu, ali mi se čini da još nije pao u glavama pojedinaca u Hrvatskoj. Dok ne padne taj Berlinski zid u glavama ljudi nema pretpostavke za razvoj one prave demokracije kojoj težimo. Vidite da i dan danas u političkom sustavu u unutarstranačkom sustavu, nema demokracije da se stvari rješavaju aklamacijama, rukopolaganjima i dok se ne bude dogodilo promjena nemamo daljini razvoj društva, započeo je Škoro.

Osim u političkim strankama, gdje se još može osjetiti komunističko nasljeđe?

-Osjeti se u medijima, obrazovanju, u mnogim segmentima društva. Ja bih rekao da se ponajviše vidi u dvije stvari, jedna je pravosuđu, a druga stvar u kojoj se vidi definitivno je kod upravljanja državnom imovinom. Ovo što se danas zove javno poduzeće to je samo jedan eufemizam kao što se nešto zove javna radiotelevizija. Nije to javna radiotelevizija, nisu to javna poduzeća. To je državna televizija, a ovo su državna poduzeća u kojima se gospodari na način kao što se gospodarilo nekada, prije svega i nadasve u interesu stranke i partijskih interesa, rekao je predsjednički kandidat.

Što konkretno treba napraviti po tom pitanju?

-Moramo se boriti svim demokratskim alatima koje imamo na raspolaganju. U najavi svoje kandidature ja sam govorio o nekim nužnim reformama. Te reforme naravno kreću, kako ja to vidim,  od određenih nužnih promjena Ustava, a potom i stvaranjem pretpostavki kako bi u zakonodavnom smislu omogućili ljudima ono što im je jako važno. Nama je ukradena direktna demokracija. Svi naši pokušaji da nešto konkretno promijenimo, padali su u vodu. Moramo promijeniti zakone, promijeniti Ustav, uvesti balans između zakonodavne, sudbene i izvršne vlasti. Trenutno on je apsolutno u korist izvršne vlasti, a onda imate nekog šefa političke stranke koji onda određuje sve: ustavne suce i suce i u konačnici preko sastava lista i sastav Sabora. Samim tim mi nemamo nikakve mehanizme kontrole i dok to ne promjenimo ne možemo ići dalje, upozorava Škoro.

Je li za Hrvatsku prekasno napraviti lustraciju, prošlo je 30 godina od pada Berlinskog zida?

-Danas sam imao jedan zgodan razgovor pa sam uporabio izraz da je nešto prekasno i da je nešto stalo. Pa su mi odgovorili da ništa nije prekasno i da ništa ne staje. To je kao održavanje kuće, kao rad u vrtu. Ja jesam zagovornik određene vrste lustracijskog procesa, ali nisam siguran u kolikoj mjeri je to moguće izvesti u odnosu na to kako je to napravila Istočna Njemačka. Lustracijski proces moramo provesti zbog sebe,  zbog istine, ali ne tako da bi se nekome svetili ili da činimo ono što su činili nama ili našim roditeljima, svima koji su živjeli u tom režimu, već da ljudima možemo oprostiti i da se za njih možemo moliti, zaključio je Miroslav Škoro u razgovoru za portal Direktno.

 

M.M.