Ljevičari i "antifašisti" protiv micanja Brozovog imena s jednog od najljepših zagrebačkih trgova
Nakon što je zagrebački gradonačelnik Milan Bandić najavio kako će podnijeti prijedlog Gradskoj skupštini o preimenovanju Trga maršala Tita u Trg Republike Hrvatske, stigle su odmah brojne reakcije.
Predsjednica udruge "U ime obitelji" Željka Markić prošlog je tjedna europske institucije službeno obavijestila o "porastu lijevog (komunističkog) ekstremizma u Hrvatskoj".
Sisački biskup mons. Vlado Košić istaknuo je u propovijedi povodom Dana državnosti kako je 25. lipnja 1991. Hrvatski sabor donio Odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske kao neovisne države no da je već sljedeći dan, 26. lipnja u Glini započeo nametnuti rat i brutalna agresija Srbije na Hrvatsku, u kojoj je stradalo silno mnogo naših ljudi.
Hrvatska je zaokružila sve temeljne nacionalne ciljeve postavljene krajem osamdesetih i početkom devedesetih, a sada treba ostvariti ciljeve koji će ići za boljom kvalitetom života te stabilnim i tolerantnim društvom, izjavio je premijer Andrej Plenković u povodu Dana državnosti.
Do idućeg Dana antifašističke borbe zagrebački trg na kojemu je Hrvatsko narodno kazalište više se neće zvati Trg maršala Tita. Stav je to koji je iznio Mario Kapulica, savjetnik premijera i predsjednika HDZ-a Andreja Plenkovića te predsjednik Zajednice utemeljitelja HDZ-a u izjavi za
Osim obnove naoružanja Oružanih snaga Republike Hrvatske i nabave borbenih zrakoplova, uvođenje ročnoga služenja Hrvatske vojske, koje u početku može biti dragovoljne naravi, na duže vrijeme ipak treba se ozbiljno pripremiti za obvezno uvođenje vojnoga roka. Tek uz ove pothvate moguće je sačuvati onda i konstitutivnost hrvatskoga naroda u BiH.
Iako je HDZ uvjerljivi pobjednik netom održanih lokalnih izbora, ukoliko bolje promotrimo tko je pobijedio i gdje je pobijedio, možemo izvući samo jedan zaključak – beziznimno svaki kandidat koji je „rukopoložen“ od strane Andreja Plenkovića – je izgubio (ili je čak teško poražen).
Značaj prve osloboditeljske operacije HVO-a iz lipnja 1992. godine, tadašnjeg kodnog naziva ‘Čagalj’ kao i manifetacija ‘Lipanjske zore’ kojom se obilježava oslobađanje Mostara od tadašnje JNA i ostalih paravojnih formacija, bila je povod i za nove-stare polemike u ovom gradu na temu “tko je oslobodio Mostar”, piše