U Zavodu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Splitu održani su 24. Marulićevi dani, od 22. do 24. travnja, koje priređuju Književni krug Split. Znanstveni, književni i izdavački dio tradicionalnih Marulićevih dana koji se uvijek održavaju oko 22. travnja, jer je na taj dan godine 1501. Marulić završio svoju Juditu, i ove godine su okupili oko dvadesetak sudionika (Neven Jovanović, Petar Šoštarić, László Jankovits, Luka Špoljarić, Gorana Stepanić, Irena Bratičević, Luka Ilić, Bratislav lučin, Péter Kasza, Erzsébet Borbala Sörös, Milenko Lončar, Diana Sorić, György Palotás, Anna Skolimowska, Roggero Cattaneo. Dino Demicheli, Branko Jozić).

Otvarajući skup nazočne je pozdravio akademik Nenad Cambj. Svečano prigodno slovo imala je Gorana Stepanić. Na dvodnevnom znastvenom skupu na temu Antička baština u renesansnom tekstu II sudionici iz nekoliko zemalja raspravljali su o hrvatskim humanistima kao društvenoj skupini, o Panonijevu prijevodu Homera, žanrovskoj tradiciji u pjesmi Jana Panonija Ad Somnum, o drugom licu renesansnog helenizma. Nikola Modruški i prijevodi Izokratovih govora Nikoklu i Demoniku. Carmina figurata i kombinatorička poezija u hrvatskoj renesansi, o zbirci egzempla Euzebija Kaboge, o dodirima Matije Vlačića Ilirika s renesansnim humanizmom, nepoznatoj pjesmi Marulićeva učitelja Tidea Acciarinija, novim izvorima za nastanak Historia verissima Stjepana Brodarića, o Elogium Urbani Bathiani Antuna Vrančića – dosad nepoznati tekst kao izvor političkoga sukoba u četrdesetim godinama 16. st., pismom protiv nepozvanih čitatelja(III): Vrančićeva pomagala za kodiranje, Mihovil Vrančić kao kritičar: elegija protiv historiografskog djela Valentina Polidama iz 1536., Destiscus i hrvatski humanisti Banićević i Marulić, Senekina podloga nauku o dobročinstvima u Marulićevu Evanđelistaru. U potrazi za natpisima Papalićeve zbirke: sarkofag iz Sv. Klare i Marulić i drugi: pitanje tolerancije.

U sklopu skupa predstavljeno je nekoliko knjiga, održane su latinističke tekstološke radionice, položen je vIjenac na Marulićev grob, a u crkvi Sv. Frane, mauzoleju brojnih hrvatskih velikana, među kojim se ističe otac hrvatske književnosti Marulić, slavljena je misa za njega te za sve pisce, umjetnike i kulturne djelatnike Splita i okolice. Misu je predvodio fra Gabrijel Hrvatin Jurišić, koji je kazao: „Od srca zahvalimo dobrom Bogu, darovatelju svih darova i dobara, što je gradu Splitu, hrvatskom narodu, Europi, Katoličkoj Crkvi i cijelom svijetu darovao našeg velikana Marka, orijaša kršćanstva i sustvaratelja europske i kršćanske kulture i civilizacije. Zahvalimo Bogu i za sve druge znanstvenike i kulturne djelatnike, a ima ih na tisuće, koji su živjeli i stvarali svoja divna djela u ovom gradu pod Marjanom.“ Na misi je pjevao samostanski zbor sv. Frane. Na kraju misnog slavlja prigodnu riječ uputio je uime Društva prijatelja kulturne baštine Ante Sapunar a na grob Marka Marulića položen je vijenac.

Dragica Zeljko