Odluka Vijeća ministara EU-a o restriktivnim mjerama za sve pravne i fizičke osobe čije djelovanje ugrožava suverenitet, teritorijalni integritet, ustavni poredak, međunarodni status BiH, a koje pred-stavlja ozbiljnu prijetnju sigurnosti i potkopava Daytonski mirovni sporazum, stupila je na snagu.

No navedeni restriktivni mehanizam za BiH, koji je već izvjesno vrijeme najavljivan, još nije aktiviran. Odluka, objavljena u Službenom listu Europske unije i koja podrobno opisuje mehanizam koji je Vijeće ministara EU-a odobrilo u obliku službenih zaključcima sa sjednice održane u ožujku ove godine, predstavlja dio mjera koje EU želi primijeniti u BiH u cilju učvršćivanja svoje prisutnosti.
Kako Dnevni list doznaje u Uredu visoke povjerenice EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Catherine Ashton, za aktiviranje mehanizma, bude li potrebe za tim potezom, Aneks rečenog akta sadržavat će konkretna imena. Listu onih na koje će se sankcije odnositi utvrdit će i potvrditi Vijeće ministara EU-a i to na prijedlog neke zemlje članice Unije ili na prijedlog visoke povjerenice za vanjsku politiku i sigurnost.

Vijeće ministara EU-a će osobe koje će biti sankcionirane ili pismeno i izravno izvijestiti ili će javno objaviti svoju odluku. Kad mu se pruži dovoljno novih dokaza ili kad to postane očigledno, Vijeće će svoju odluku ponovno razmotriti.

Aneks će, također, sadržavati i jasna obrazloženja zbog čega je netko pod sankcijama, a bit će objavljeni i svi identifikacijski podaci o sankcioniranoj fizičkoj ili pravnoj osobi. Navedena odluka Vijeća ministara EU-a o restriktivnim mjerama u pogledu BiH se, inače, poziva na raniju odluku Vijeća od 14. prosinca 2010., kojom je EU odlučio podržati Daytonski mirovni sporazum i razmotri mjere o jačanju svoje prisutnosti u BiH u tom smislu.

Kao jedna od restriktivnih mjera navodi se da će svaka zemlja članica EU-a spriječiti stupanje na svoj teritorij fizičke ili pravne osobe koja ugrožava odredbe koje se odnose na suverenitet, teritorijalni integritet, ustavni poredak ili prijetnju sigurnosti i potkopavanje Davtonskog sporazuma. Kao izuzeci od pravila navode se hitna potreba humanitarne naravi, sudjelovanje na međunarodnim međuvladinim konferencijama i onima koje organiziraju UN, EU, zemlje članice EU-a, ili eventualno postojanje prethodnog međusobnog dogovora o imunitetu.

Među izuzetke spadaju i konferencije čiji je organizator OESS te one koje promoviraju demokraciju, ljudska prava i vladavinu prava u BiH. Prema odluci, članica EU-a neće morati spriječiti ulazak prekršitelja navedenih odredbi ako on ima državljanstvo zemlje članice EU-a. Slične odredbe vrijede i za zamrzavanje financijskih sredstava i ekonomskih aktivnosti koja neće biti niti "izravno niti neizravno" dostupna. No, i u ovome segmentu postoje izuzeci.

>>Katolik Valentin Inzko pred dvojbom: Slijedi odabir između materijalnih pogodnosti ili temeljnih civilizacijskih normi ?

Tako će članica EU-a moći odmrznuti dio sredstava pod uvjetom da se radi o "zadovoljavanju temeljnih potreba sankcionirane osobe ili o njoj ovisnih osoba". Iz zamrznutih fondova moći će se plaćati i odvjetnici i sudski troškovi, kao i izvanredni troškovi uz prethodnu pismenu obavijest. Osobi kojoj su izrečene financijske sankcije bit će, pak, omogućeno isplatiti svoje financijske obveze koje je stvorila prije početka primjene sankcije.