Sastanak na vrhu o stabilnosti "zapadnog Balkana" okončan je u ponedjeljak navečer u Berlinu bez konkretnog dogovora Srbije i Kosova o deblokadi pregovora, ali je dogovoreno da se dijalog po tom pitanju nastavi.

"Ključne poruke večerašnjeg sastanka su 'da' europskoj perspektivi i 'da' pokušaju deblokiranja zastoja u pregovorima između Srbije i Kosova. U svakom slučaju taj napor njemačke, francuske a i šire europske diplomacije će vjerojatno zahtijevati još razgovora kako bi se situacija deblokirala", rekao je hrvatski premijer Andrej Plenković koji je sudjelovao u radu samita. On je objasnio da do dogovora između Srbije i Kosova nije došlo jer je bilo očito da su dvije strane poprilično udaljene u svojim stajalištima.

"Bilo je nekoliko ideja, međutim u ovom trenutku se nisu približili stavovi po pitanju ukidanja kosovskih carina, a niti da Beograd načini neki korak koji bi u ovoj fazi vodio prema priznanju", rekao je Plenković.

On je rekao da će se tzv. Berlinski proces o stabilnosti i približavanju zemalja zapadnog Balkana nastaviti početkom srpnja sastankom u poljskom Poznanu. 

Plenković je naglasio kako je u Berlinu istaknuo i koje su ambicije Hrvatske za sljedeću godinu kada će u prvih šest mjeseci Hrvatska predsjedati Europskim vijećem. "Mi ćemo pokušati kombinirati političke teme koje su otvorene između država na jugoistoku Europe kao i institucionalni dio približavanja Europskoj uniji", zaključio je Plenković.

Na rubovima konferencije se moglo saznati da će se sljedeći sastanak u ovom formatu održati početkom srpnja u Parizu.

"Moram priznat da su predstavnici Slovenije i Hrvatske bili korektni i nemamo im što zamjeriti", rekao je Vučić nakon sastanka u Berlinu. On je posebice kritizirao predstavnika Bosne i Hercegovine, predsjednika Vijeća ministara Denisa Zvizdića koji se, kako je rekao Vučić, "izuzetno nekorektno" izražavao o Republici Srpskoj.

Vučić je još jednom ocijenio kako su se predstavnici Srbije na samitu u Berlinu nalazili u nezavidnom položaju s obzirom na to da su bili okruženi zemljama koje su priznale Kosovo. Vučić je rekao kako je dobro što se dijalog nastavlja, ali je isto tako zaključio kako "Srbija nema ozbiljnog partnera za dijalog". On se domaćinima samita u Berlinu, njemačkoj kancelarki Angeli Merkel i francuskom predsjedniku Emmanuelu Macronu zahvalio na "ogromnom trudu" koji su uložili kako na zapadnom Balkanu došlo do pomaka. 

Ujedno, analitičari upozoravaju kako će bez angažmana SAD-a teško doći do sporazuma između Kosova i Srbije.

-Kosovski predsjednik Thaci želi Kosovu pripojiti dolinu Preševa i kaže da je za to došlo vrijeme. Kosovski premijer Haradinaj je pak rekao, nakon sastanka s američkim veleposlanikom da se ništa između Kosova i Srbije neće riješiti bez SAD-a i da je ključna razlika između Kosova i Srbije ta što Kosovo želi ući u NATO savez i u Europsku Uniju, dok se Srbija želi prikloniti Rusiji. Ovdje se dosta spominje sporazum između Sjeverne Makedonije i Grčke, no meni se čini da je to kriva analogija, jer njihova politička priča je različita od priče između Srbije i Kosova.

Ponajprije tu je riječ o dvije suverene države, od kojih je jedna članica EU i NATO saveza, dok je Kosovo još uvijek po Ustavu dio Srbije. To je nešto što će s ovih pozicija jako teško ići.

Službeni Zagreb još nije postavio pitanje zašto ne sudjelujemo u tome. Meni se čini da će komleksna politička situacija u susjedstvu natjerati službeni Zagreb da počne stvarati vlastite stavove, vlastite politike, prema susjedstvu koje će poslije prezentirati u Bruxellesu, svakako na boljitak, i EU, i što bržeg priključivanja zapadnog Blkana EU jednoga dana - istaknula je Ivana Petrović u javljanju za Novu TV.

M.M.