Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zavod za znanstveni i umjetnički rad u Splitu u suorganizaciji s nakladničkom kućom Despot infinitus iz Zagreba i Hrvatskom udrugom Benedikt iz Splita, u petak, 11. listopada, u velikoj dvorani Zavoda HAZU-a u Splitu, priredila je predstavljanje knjiga „Državni terorizam“ dr. sc. Danijele Lucić i „Nacionalna sigurnost - Prognoziranje ugroze“ dr. sc. Mirka Bilandžića, koji je ujedno održao i predavanje na temu „Nacionalna sigurnost i državni terorizam“.

Uvodnu riječ imao je akademik Davorin Rudolf, koji je pozdravio sve sudionike i goste, među kojima su bili Damir Gabrić, privremeni pročelnik Upravnog odjela zajedničkih poslova   Splitsko-dalmatinske županije i bivši župan Zlatko Ževrnja.

Potom je o knjigama govorio nakladnik Zvonimir Despot, recenzent prof. dr. sc. Ozren Žunec te uime HU Benedikt povjesničar Rade Zaradić.

Nakladnik Zvonimir Despot, predstavljajući knjigu Danijele Lucić „Državni terorizam“, kazao je „kako je ta knjiga iznimna pojava u znanstvenoj produkciji te predstavlja iznimno socijalno znanstveno djelo u kojemu je obrađena jedna od presudnih tema suvremenoga svijeta. terorizam, državni terorizam. Nadalje je istaknuo kako knjiga istražuje tematiku terorizma općenito i državnog terorizma partikularno, konstitutivnih elemenata suvremenih sociopolitičkih procesa, presudne subjekte i faktore međunarodnog poretka, međunarodnih odnosa te nacionalne i međunarodne sigurnosti 20. i 21. stoljeća. U njoj je na najvećoj razini donesena sveobuhvatna raščlamba povijesnog i recentnog terorizma i državnog terorizma. Riječ je o prvoj knjizi koja se objavljuje u RH na ovu temu. Knjiga je značajan doprinos nizu znanstvenih disciplina politologije, sociologije, komparativnoj politici, studijima sigurnosti i terorizma…“ - zaključio je predstavljač.

U knjizi „Nacionalna sigurnost – prognoziranje vremena“ dr. Mirka Bilandžića, podijeljenoj u tri cjeline „Međunarodna sigurnost“, „Terorizam i protuterorizam“ i „Nacionalna sigurnost Republike Hrvatske“, razmatraju se različita viđenja sigurnosnih situacija u svijetu i u Hrvatskoj, pri čemu autor pokazuje iznimnu upućenost i obaviještenost u političke i vojne prilike na mnogim poprištima sukoba u svijetu. Nema sumnje da su ugroze međunarodne i hrvatske nacionalne sigurnosti, zajedno sa zabrinjavajućim širenjem terorističkog djelovanja s kojim smo bili suočeni prvih petnaest godina milenija, ključne povijesne pojave koje profiliraju društveni, politički, vojni i svaki drugi razvoj svijeta i naše zemlje.

Dr. sc. Mirko Bilandžić, redoviti profesor na odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, gdje je nositelj kolegija „Sociologija nacionalne i međunarodne sigurnosti“ i „Terorizam i društvo“, predstavljajući svoju devetu knjigu dotaknuo se samo kratko sadržaja svoje nove knjige te je potom održao predavanje „Nacionalna sigurnost i državni terorizam“ u kojem je izlagao o vrlo gorljivoj temi „turska vojna intervencija u Siriji“, istaknuvši kako su Amerikanci izigrali Kurde koji su im bili glavni partneri u uništavanju Islamske države, te je upozorio na scenarij koji se tiče i Europe te tako i same Hrvatske. „Kurdi imaju 100 tisuća istreniranih boraca pod oružjem. Za usporedbu, Islamska država je imala 30-ak tisuća kada je bila najjača. Kolika je njihova usmjerenost ka cilju - uspostavljanju svoje države, dovoljno govori da sebe na kurdskom zovu Peshmerge, a kad prevedemo na hrvatski to znači 'oni koji smrti gledaju ravno u oči'. Ako Kurdi, koji su ponovno prevareni od svjetske sile, zaista krenu, značit će to daljnju destabilizaciju na Bliskom istoku i poremećaj u Turskoj. To znači da će 4 milijuna izbjeglica smještenih u Turskoj negdje krenuti. Gdje će krenuti? Na Zapad!? Prvi val iz 2015. godine je izazvao kaos i doveo do raspada Europske unije, do uspostavljanja granica između država, a znamo da ih EU isključuje. Jedan od presudnih razloga za Brexit je bilo pitanje izbjeglica i funkcionalnosti Europske unije. Sigurnosno bezazleni val od 1,5 milijuna ljudi, od kojih je samo 50 posto sa sirijskog područja, napravio je kaos, a što će se dogoditi prigodom drugoga koji bi u startu bio četiri puta veći? Ako se dogodi, sigurnosno ne će biti bezazlen“ – kazao je Bilandžić.

Govorio je u svom izlaganju i o nacionalnoj sigurnosti Hrvatske, kao problem je, među ostalim, istaknuo to što smo društvo bez kohezije. „Društveni raskol je jedan od ozbiljnijih problema nacionalne sigurnosti, a mi imamo ispolitizirane poglede čak i na temeljni upit kada je „Dan državnosti“. Imamo empirijske i svakodnevne dokaze o nepovjerenju u samom društvu, nepovjerenju u institucije, to je jedan od najvećih izazova za nacionalnu sigurnost.

Naveo je kako je prvih deset godina hrvatske države u tom smislu bilo besprijekorno, tada je Hrvatska doživjela najradikalnije ugrožavanje nacionalne sigurnosti, vojnu agresiju, ali posljednja dva desetljeća ostali problemi su počeli izvirati.“ Bilandžić je naglasio problem iseljavanja iz Hrvatske… „Nije to samo reakcija na gospodarsku situaciju već i na model, na sustavna pitanja. To je najozbiljniji suvremeni nacionalno-sigurnosni izazov, ne samo u nekakvom vojnom smislu, već i socijalnom i gospodarskom, dovodi se u pitanje cijela projekcija razvoja Hrvatske. Nažalost, imamo pokazatelje da proces iseljavanja ne će stati.  Naši društveni modeli su očigledno promašeni i potrošeni, s posljedicama u gospodarskoj, socijalnoj, političkoj, te ako hoćete i sigurnosnoj sferi. Plod svega je upravljački mehanizam koji nije sposoban napraviti nijednu strukturalnu reformu.“ Nadalje je, kazao kako Hrvatskoj ne prijeti vojna ugroza, čak ni terorizam ako ćemo gledati rizik u odnosu s prevladavajućim metama - moćnim zapadnim državama, a smatra da je sigurnost susjednih država najveći izazov za nacionalnu sigurnost Republike Hrvatske… Upozorio je i na problem što ni s jednom državom nemamo riješena granična pitanja. Teritorijalnost je, naglasio je, temelj nacionalne sigurnosti.

Istaknuo je i nestabilnost država u hrvatskom okružju. „Nijedna država s jugoistoka Europe u blizini države Hrvatske nije stabilna, počevši, od Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Kosova, do Makedonije. Poremećaj u bilo kojoj od tih država ima izravne višestruke posljedice na Republiku Hrvatsku. Dodatan izazov je jačanje islamizma i islamizacije društva na nekim područjima Bosne, Kosova i Makedonije“ - zaključio je svoje izlaganje, još upozorivši, na jedan važan detalj, na veliki udio turizma u hrvatskom BDP-u, koji bi, samo praskom jedne bombe, nestao.

Dragica Zeljko Selak