Bakterija E. coli napada uglavnom žene jer one češće jedu povrće, i to sirove krastavce, rajčice i zelenu salatu koji su u ovom slučaju zabilježenom u Njemačkoj optuženi kao izvor zaraze, objašnjava prof. dr. Gordana Mlinarić Galinović iz HZJZ-a

Epidemija prouzročena bakterijom Escherichia coli koja se iznimno brzo proširila sjeverom Njemačke zabrinjava, ali prema riječima hrvatskih epidemiologa i mikrobiologa, nema mjesta zabrinutosti, još manje panici. Iako je, prema dosadašnjim informacijama, od posljedica infekcije tom bakterijom umrlo četvero među otprilike 400 oboljelih (10 posto je u bolnici), nema govora o superbakteriji, rekla je za Vjesnik prof. dr. Gordana Mlinarić Galinović, voditeljica Službe za mikrobiologiju Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo (HZJZ). Za takav epitet potrebne su nove karakteristike bakterije kakvih u dostupnom opisu nema.

Riječ je o dobro poznatoj, udomaćenoj klici koja se i u nas laboratorijski dijagnosticira najmanje desetak godina u brojnim laboratorijima, ali se ne pojavljuje tako često kao salmonela. Jednostavan je odgovor na pitanje zašto se i kako bakterijska epidemija pojavila u uljuđenoj Njemačkoj koja, ako je suditi prema vijestima, napada žene. Prof. Mlinarić Galinović problem vidi u lijepo upakiranom povrću koje izgleda kao oprano, a žene češće za svoju prehranu odabiru zelene namirnice, među njima sirove krastavce, rajčice i zelenu salatu koji su u ovom slučaju optuženi kao izvor zaraze. Te su namirnice uzgojene na tlu tretiranom organskim stajskim gnojivom, izmetom preživača. No, nije problem u povrću pa ni u samoj bakteriji, već u nehigijeni, neopranim plodovima, rukama i plohama na kojima je stajalo.
U Hrvatskoj nije zabilježen niti jedan slučaj zaraze hemoragijskim tipom E. coli, a stručnjaci uvjeravaju da je to malo vjerojatno s obzirom na mjere kontrole pri uvozu, uzgoju i distribuciji namirnica

Sve popularnija konzumacija sirovih namirnica (posebno voća i povrća), ma koliko bila nutricionistički zdrava, može biti i opasna ako se one pravilno ne operu. Čak i ako na pakiranju piše da je oprano, takvo povrće valja namakati neko vrijeme u vodi iz vodovoda (zbog udjela klora), oprati i ono koje se guli, jer se patogen može s površine prenijeti na unutrašnjost ploda, napominje dr. Krunoslav Capak, voditelj Službe za zdravstvenu ekologiju HZJZ-a. Dr. Capak ipak smatra kako je malo vjerojatno da se epidemija poput ove u Njemačkoj može dogoditi i u Hrvatskoj. Iako je u novije vrijeme broj kontrola u nas manji (što je vjerojatno posljedica recesijske štednje), nalazi su izuzetno rijetko pozitivni i takva roba ne dobiva dozvolu za uvoz. Osim toga, dodaje, nijednu od 'osumnjičenih' namirnica ne uvozimo sa sjevera Njemačke, pa nema opasnosti da se i ovdje pojavi takva epidemija.

No, opreza nikad dovoljno jer je riječ o vrlo opasnoj bakteriji koja osobito u djece i starijih ljudi može uzrokovati tzv. uremički sindrom od kojeg mogu i umrijeti. Ipak, smatra dr. Capak, treba imati povjerenja u naše proizvođače, sustav kontrole hrane i epidemiološku službu koja je u Hrvatskoj bolje organizirana nego u Njemačkoj (gdje još traže izvor zaraze) i već bi poduzela mjere radi suzbijanja infekcije.
"U Hrvatskoj je trenutačno vrlo mirno u pogledu epidemiologije zaraznih bolesti, među kojima su i crijevne, a hemoragijske dijareje, o kojima je sada riječ, nemamo", govori prof. dr. Ira Gjenero-Margan, voditeljica Epidemiološke službe. Trenutačno nema ni jedne prijave E. coli koja proizvodi opasni toksin. Štoviše, u svojoj dugogodišnjoj praksi Gjenero-Margan se sjeća samo jednog slučaja sa smrtnim ishodom, a nikad tzv. grupiranja kakvo sada traje u Njemačkoj. Napominje da Služba neprekidno upućuje pučanstvo na temeljne mjere, pranje ruku i higijensku pripremu namirnica, dok je inspekcijska služba mjerodavna da se namirnice inficirane patogenima ne bi našle na tržištu.

Čak i ako na pakiranju piše da je oprano, takvo povrće valja namakati neko vrijeme u vodi iz vodovoda (zbog udjela klora), oprati i ono koje se guli, jer se patogen može s površine prenijeti na unutrašnjost ploda, kaže dr. Krunoslav Capak iz HZJZ-a

Podsjeća da je kontrola proizvedenih namirnica od početka do kraja uzgoja, uvoza i prodaje u Hrvatskoj regulirana zakonom. U mikrobiološkom laboratoriju HZJZ-a svakodnevno se analiziraju uzorci stolice i na E. Coli, kojih je gotovo 200 serotipova. Najčešće otkrivaju uzročnike proljeva, a dijagnosticirali bi i one koji izazivaju krvave stolice, s toksinima opasnim po život jer za to postoje standardizirani reagensi, kako napominje dr. Višnja Kružićević, vodteljica laboratorija u kojem je lani dijagnosticirano desetak slučajeva zaraze bakterijom E. coli iz oko 1340 uzoraka. Dr. Kružićević kaže da se bakterija lako širi, ali se i lako suzbija pranjem ruku, a voljela bi da se istraži koliko doista svi poštujemo tu jednostavnu higijensku mjeru. U tom smislu, zaključuje, za razliku od dijagnostike, nismo baš napredovali.

Inače, Escherichia coli je široko rasprostranjena u prirodi. Pripada skupini bakterija koje su uobičajeni stanovnici crijeva mnogih životinja i ljudi, gdje pomažu u probavi hrane. Redovito je ili vrlo često u ljudskoj stolici, pa je u sanitarnim pregledima vode za piće i namirnica indikator fekalne kontaminacije. Dobro uspijeva u laboratorijskim uvjetima, a većini serotipova je optimalna temperatura za razmnožavanje oko 37 stupnjeva Celzijusa. Pripada prilično otpornim bakterijama: mjesecima može živjeti u vodi i zemlji i dugo na raznim predmetima. U različitim vrstama hrane i namirnica lako se i brzo razmnožava, no toplina od 60 stupnjeva Celzijusa ubija ih nakon 15 minuta.
Većina tipova E. coli bezopasna je za čovjeka, no neki mogu izazvati različite bolesti u ljudskom organizmu, najčešće mokraćnih i spolnih organa.

Indikator kontaminacije vode

Escherichia coli je široko rasprostranjena u prirodi. Pripada skupini bakterija koje su uobičajeni stanovnici crijeva mnogih životinja i ljudi, gdje pomažu u probavi hrane. Redovito je ili vrlo često u ljudskoj stolici, pa je u sanitarnim pregledima vode za piće i namirnica indikator fekalne kontaminacije. Dobro uspijeva u laboratorijskim uvjetima, a većini serotipova je optimalna temperatura za razmnožavanje oko 37 stupnjeva Celzijusa. Pripada prilično otpornim bakterijama: mjesecima može živjeti u vodi i zemlji i dugo na raznim predmetima. U različitim vrstama hrane i namirnica lako se i brzo razmnožava, no toplina od 60 stupnjeva Celzijusa ubija ih nakon 15 minuta.
Većina tipova E. coli bezopasna je za čovjeka, no neki mogu izazvati različite bolesti u ljudskom organizmu, najčešće mokraćnih i spolnih organa.

Neispravno 7 posto domaćih i 2 posto uvoznih namirnica

Prema Ljetopisu HZJZ-a, u 2009. godini ispitano je više od 36.000 uzoraka namirnica, među kojima ih je manje od sedam posto (u 2008. godini 5,56 posto) bilo mikrobiološki neispravno. Među 33.306 uzoraka domaćeg podrijetla, 7,23 posto (u 2008. godini 6,03 posto) bilo je mikrobiološki neispravno. Od oko 3000 uzoraka podrijetlom iz uvoza neispravna su bila 64 ili 2,16 posto. Najčešće su nađene aerobne mezofilne bakterije, enterobakterije, Escherichia coli, kvasac i plijesni što je bilo protivno preporučenim mikrobiološkim kriterijima prema Vodiču za mikrobiološke kriterije za hranu (Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, lipanj 2010.). Razlog zdravstvene neispravnosti mikrobiološki pregledanih uzoraka namirnica bio je nalaz bakterija Salmonella spp. i Listeria monocytogenes koji nije odgovarao odredbama Pravilnika o mikrobiološkim kriterijima za hranu. Podaci za razdoblje od 1990. do 2009. ukazuju na to da broj ispitanih uzoraka namirnica i predmeta opće uporabe znatno varira od godine do godine. U 2009. zabilježeno je smanjenje broja mikrobiološki i kemijski ispitanih uzoraka namirnica.

Biserka Lovrić,  Vjesnik