U Omišlju na Krku, gdje će se graditi novi LNG-terminal, vjerojatno će počinjati novi europski energetski koridor koji će povezivati Jadran i Baltik, odnosno nove LNG-terminale u Hrvatskoj i Poljskoj, potvrdili su Vjesniku u Europskoj komisiji i Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva.

Europska komisija je predložila uspostavljanje zajedničkoga energetskog koridora između sjevera i juga kako bi se povezala ta dva dijela Europe, rekao je Jean-Arnold Vinois, voditelj odjela za sigurnost opskrbe i mreže u generalnom direktoratu za energiju Europske komisije, piše zagrebački Vjesnik.

Prema njegovim riječima, cilj je da se tim novim koridorom povežu plinske, elektroenergetske, pa i naftne mreže od Baltika do Jadranskog mora. Također žele povezati regulatore i operatore u zemljama duž trase planiranog koridora kao što su, primjerice, u Hrvatskoj Plinacro, operator plinskog transportnog sustava i Hrvatska energetska regulatorna agencija zbog poboljšavanja njihove zajedničke suradnje i pronašao najbolji način za stvaranje investicijske strukture.

U Ministarstvu gospodarstva ističu kako je važno da i Hrvatska kad uđe u EU odredi svoje prioritetne energetske projekte kroz nacionalni strateški referentni okvir, jer tada ti projekti dobivaju i europski prioritet

Stvaranje tog koridora trebalo bi, dodao je, potaknuti smanjivanje cijena prirodnog plina i električne energije te poboljšati opskrbu potrošača tim energentima, jer sadašnja situacija ide protiv njihovih interesa. Na to ukazuju i usporedbe cijena energenata u zapadnoj i istočnoj Europi koje pokazuju da ima puno prostora za pronalazak boljih rješenja jer trenutačno stanje nije dobro za potrošače, napominje Vinois.

O planu za uspostavu novog energetskog koridora od Jadrana do Baltika su krajem prošlog tjedna u Zagrebu razgovarale radne grupe. Sastanak o plinu je održan u Plinacru, a o električnoj energiji u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva, dok će se radna skupina za naftu za nekoliko dana sastati u Bruxellesu. U radnim grupama su predstavnici svih država jugoistočne i istočne Europe te Europske komisije jer je ona prihvatila tu inicijativu koju je pokrenula tzv. Višegradska skupina (Poljska, Češka, Slovačka i Mađarska) u koju su zbog ovog koridora pozvane i Hrvatska te Rumunjska i Bugarska zbog veza prema Crnom moru, kaže državna tajnica za energetiku Nataša Vujec.

Zajednički interes svih tih država je da se oforme veliki prioritetni regionalni infrastrukturni projekti. Svi projekti o kojima se raspravlja na tim sastancima su regionalni i osiguravaju nove izvore i putove dobave energenata te imaju značajan utjecaj na ostale članice Europske unije. Osnovane su posebne radne grupe za plin, naftu i struju jer se u sva tri sektora žele utvrditi i koristi i problemi te kako se mogu riješiti. Primjerice, kakvi infrastrukturni projekti u tome mogu pomoći.

Regionalni energetski projekti koji budu prihvaćeni moraju biti i strateški važni za EU. Cilj je da EU prihvati sve predložene projekte kao prioritetne, a onda će se odrediti mogućnost njihova bespovratnog financiranja iz europskih strukturnih fondova jer je riječ o infrastrukturnim projektima koji nisu profitabilni. Tu svakako spadaju i energetske interkonekcije između država, kao i veliki projekti gradnje novih dobavnih plinovoda kao i LNG-terminala, napominje Vujec. Tako je, na primjer, Europska komisija dijelom bespovratno sufinancirala gradnju mađarskog dijela plinske interkonekcije prema Hrvatskoj jer je Mađarska članica EU-a, dok je Hrvatska kao nečlanica svoj dio morala financirati sama i iz kredita Europske investicijske banke.