Sud BiH produžio je pritvor četvorici uhićenih Bošnjaka, bivših pripadnika Armije BiH, zbog sumnji da su počinili ratni zločin nad zarobljenicima i civilima hrvatske nacionalnosti u Križančevom selu u prosincu 1993. godine.

Pritvor je produžen Almiru Sarajliću, Kasimu Kavazaviću, Šaćiru Omanoviću i Sadiku Omanoviću, javlja Dnevnik.ba pozivajući se na neslužbene izvore.

Podsjetimo, SIPA je nedavno na području Viteza, Zenice i Sarajeva, uhitila osmoricu Bošnjaka, bivših pripadnika Armije RBiH, a po nalogu Tužiteljstva BiH, osumnjičenih za ratni zločin nad zarobljenicima i civilima hrvatske nacionalnosti u Križančevom selu kod Viteza.

Prema priopćenju Tužiteljstva BiH, osumnjičeni su, a među njima su i bivši zapovjednici te pripadnici Armije BiH, uhićeni zbog sumnji da su počinili jedan od najtežih ratnih zločina nad Hrvatima u BiH.

Osumnjičeni su da su kao zapovjednici i pripadnici Armije RBiH s prostora Središnje Bosne i Viteza postupali protivno odredbama Ženevskih konvencija o zaštiti ratnih zarobljenika i civilnih osoba za vrijeme rata.

Osumnjičeni, Ibrahim Purić kao zapovjednik 325. brdske brigade i zapovjednik taktičke grupe TG Sjever 3. korpusa, Ibrahim Tarahija kao zapovjednik 3. bataljuna 325. brigade, Nijaz Sivro u svojstvu pomoćnika zapovjednika za sigurnost 325. bbr., Rušit Nurković u svojstvu pomoćnika zapovjednika za moral, IPD i vjerska pitanja, kao i predsjednik Komisije za razmjenu, te Šaćir Omanović, Sadik Omanović, Almir Sarajlić  i Kasim Kavazović, prilikom planiranog  i pripremljenog napada na vojnike HVO-a i civilno pučanstvo hrvatske nacionalnosti Križančevog sela, Šafradina i Dubravice u Vitezu, u kojem je strijeljano najmanje 12 zarobljenih vojnika HVO-a te lišene života dvije žene hrvatske nacionalnosti, Matilda Pranjković i Kata Alilović, koje nisu sudjelovale u borbenim djelovanjima, postupali protivno odredbama Ženevskih konvencija, odnosno, zaštiti ratnih zarobljenika i civilnih osoba. 

Podsjetimo, pokolj u Križančevom selu dogodio se 22. i 23. prosinca 1993. godine u okviru velike vojne i napadačke operacije Armije RBiH pod nazivom "Krvavi Badnjak" uperenog protiv postrojbi HVO-a.

Po podacima hrvatske strane, u Križančevu selu je ubijeno više od 70 hrvatskih civila i vojnika. Selo je nakon pohoda  Armije RBiH opljačkano, a kuće i drugi privatni objekti spaljeni.

 

M.J.

Share
0