U HAZU u Splitu, u petak, 27. rujan, završio je dvodnevni međunarodni znanstveni skup pod nazivom „Dalmacija i Kandijski rat o 350. obljetnici završetka rata (1669.-2019.)“ koji je trajao, od 26. -27. rujna, a započeo je u Kliškoj tvrđavi“, u četvrtak, 26. rujna, u organizaciji Književni krug Split, Arheološki muzej Split, Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu pod visokim pokroviteljstvom Zavoda za znanstveni i umjetnički rad u HAZU u Split, Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske, Županije splitsko-dalmatinske, Općine Split i Grada Splita, u sklopu „31. Knjige Mediterana“.

Skup je otvorio domaćin i voditelj doc. dr. sc. Marko Rimac s Filozofskog fakulteta u Splitu, koji je ujedno i predsjednik organizacijskog odbora, a potom je nazočne sudionike i goste pozdravio Jakov Vetma, načelnik Općine Klis i predsjednik „Hrvatske udruge povijesnih gradova“ koji je govoreći o novijoj povijesti tvrđave Klis, jednoj od najvećih i najvažnijih obrambenih utvrda na hrvatskom tlu, o kojoj su ovisile sloboda, sigurnost i opstojnost središnje Dalmacije u vrlo nesigurnim vremenima u kojima su osmanlijske snage prijetile prodorom na zapad Europe, istaknuo, kako je Klis, kao teško osvojiva tvrđava bio glavni grad i sjedište slavnog hrvatskog kralja Trpimira (845.-864.), rodonačelnika hrvatske narodne vladarske kuće koja je po njemu dobila ime, ali i brojnih drugih hrvatskih vladara, te je zbog toga, što je tvrđava Klis bila posebno vezana za hrvatske vladare nakon Drugog svjetskog rata (od 1945.) bila je nezanimljiva ondašnjim vlastima, niti im je bila važna za obnavljanje. Osamdesetih godina zbog opasnosti od narušavanja bila je zatvorena i, sve je donedavno bila registrirana kao pašnjak. S druge strane, dok su se u bivšoj Jugoslavije značajna sredstva trošila za obnove raznih objekata po tadašnjim Republikama, po tvrđavi Klis su pasle ovce i rasla trava, sve do 2016. godine. Naglasio je, kako će obnova tvrđave stajati oko 190. milijuna kuna, a uloženo je samo pet milijuna kuna u dva objekta i otklanjanje nepotrebne vegetacije, napomenuvši kako je posjet tvrđave u ovih nekoliko godina narastao sa osam na sto tisuća posjetitelja.

Zatim se sudionicima skupa obratio drugi domaćin doc. dr. sc.Gordan Matas, prodekan za znanost i međunarodnu suradnju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, a nakon njegovih pozdravnih riječi, započeo je dvodnevni znanstveni skup izlaganjem „Neka zapažanja o važnosti Kandijskog ratu za hrvatsku povijesti“ Nenada Moačanina, potom je slijedila stanka, i razgledanje tvrđave, predavanje, ručak i u popodnevnim satima sudionici su nastavili svoja izlaganja, kao i drugoga dana, ali u HAZU – u Splitu.

Tijekom ova dva dana, na skupu je izlagalo više od tridesetak znanstvenika (Nenad Moačanin, Michale Ursinus, don Slavko Kovačić, Josip Vrandečić, Vera Constatini, Marko Rimac, Duje Jerković, Filip Novosel, Francesco Cerea, Angela De Maria, Marija Andrić, Josip Pavić, Ivo Glavaš, Josip Faričić, Zdenko Dundović, Željanja Parčina Rešić, Roberto Vaccher, Michael Ursinus, Domagoj Madunić…) iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Njemačke, Boke Kotorske, Italije, Amerike, Turske, Švicarske… Oni su raspravljali o brojnim zanimljivim tema kao o Sultanovoj solani u Sitimi i Banskoj u početnim godinama Kandijskog rata, o osmanskim vrelima iz poljičkih arhiva, o solani Gabela i o trgovačkoj mreže u Dalmaciji uoči izbijanja Kandijskog rata, o knezu Marku Srdanoviću i župnicima glagoljašima don Ivanu Nenadiću i don Marku Kadiću Kotromanjiću za ustanka Primoraca godine 1646. godine, o odjecima srednjoeuropskih bojišta na istočnoj jadranskoj obali: Veterani Tridesetogodišnjeg rata kao „Capi de guerra“ pod stijegom svetog Marka u Dalmaciji tijekom Kandijskog rata, Dubrovačko „predziđe kršćanstva“, retorička strategija Dubrovnika u komunikaciji s Rimskom kurijom, o Mletačko–osmanskoj granici na novogradskom području, prije i poslije Kandijskog rata, svladavanje prirode i izrada katastra od defterskih zemalja: geodetsko premjeravanje, nove stečevine, demokracija granice i dodjeljivanje zemlje: afirmiranje moći kroz crtanje zemljovida na kraju Kandijskog rata, o licu rata, psihološkoj cijeni borbe i životni uvjeti vojnika, kao i o nizu drugih zanimljivih povijesnih tema.

 

D. Zeljko Selak