Koncern Agrokor duguje ruskom bankama, Sberbank i VTB bank, iznos od 1, 3 milijarde eura. To je gotovo trećina ukupnog dugovanja Agrokora. Dug prema ruskim bankama nastao je u posljednjoj fazi drame oko Agrokora, nakon preuzimanja Mercatora. Paradoksalno, nakon završetka preuzimanja Mercatora dionice Agrokora izlistane su na Londonskoj burzi, no umjesto da taj potez stabilizira koncern i privuče ulagače sa Zapada dogodilo se upravo suprotno – zapadni ulagači redom su odbijali financiranje Agrokora te se Todorić okreće Rusiji!

Rijetko koja tema u današnjoj Hrvatskoj, izuzev tema iz Drugog svjetskog rata i poraća, podjeli i naelektrizira javno mnijenje u Hrvatskoj kao rasprave o zakonskoj definiciji braka, obitelji te općenito o seksualnosti. Štoviše, čini se kako će u budućnosti upravo ove teme preuzeti primat u polarizaciji društva u odnosu na teme iz vremena Drugog svjetskog rata i poraća.

Institucije Republike Hrvatske detaljno češljaju poslovanje najvećeg domaćeg privrednog subjekta – Agrokora. Donesen je i zakon kojim se želi sanirati poslovanje Agrokora, isplatiti vjerovnike i otkloniti opasnost od kraha domaće poljoprivredne proizvodnje i trgovačke mreže. Zbog poslovanja Agrokora i njegovih vodećih ljudi nastale su dubioze od preko 41 milijardu kuna. Dubioze su to zbog kojih bi mnogi vinovnici ove afere uskoro mogli biti iza rešetaka.

Iako mnogi politolozi pa i povjesničari smatraju kako je integracija hrvatskih povijesnih zemalja završila uspostavom samostalne i međunarodno priznate Republike Hrvatske te oslobodilačkim akcijama HV-a, a u konačnici mirnom reintegracijom Podunavlja, to baš i ne odgovara stvarnosti na terenu.

Još donedavno svjedočili smo katastrofalnom stanju u svim rodovima hrvatske vojske, ali što je još važnije potpunoj besperspektivnosti. Hrvatski vojnik, pobjednik u Domovinskom ratu, bio je lišen osnovnih životnih uvjeta u vojarnama.

Ulaskom u punopravno članstvo NATO-a i Europske unije Republika Hrvatska ispunila je svoje najvažnije vanjskopolitičke ciljeve. Može se slobodno kazati kako je hrvatska vanjska politika određeno vrijeme nakon stupanja u punopravno članstvo EU-a bila bezidejna, izgubljena i bez cilja.

Uvriježio se običaj da se nakon svakih parlamentarnih izbora održe i unutarstranački izbori u parlamentarnim strankama. Na unutarstranačkim izborima članstvo kažnjava ili nagrađuje vodstvo stranke zbog rezultata koje su ostvarili na izborima.

Sjećate se one antologijske Milanovićeve- „ili mi ili oni“? Na nedavno održanim parlamentarnim izborima ova Milanovićeva izjava dobila je potvrdu kakvu njen autor nije niti sanjao kada ju je onako, usput, lupetajući o svemu i svačemu, izbacio.

Prije nekoliko godina strpljivo sam upijao hercegovačko ljetno sunce dok se ispred mene nizala kolona od stotinjak automobila na jednom graničnom prijelazu prema zapadnoj Hercegovini. Idilu rada automobilskih motora u ler gasu i povremeno ubacivanje u prvu odjednom su narušile rotirke policijskih terenaca. S jedne i druge strane granice zaustavljen je i onako obustavljeni promet kako bi vozila s rotirkama projurila kroz jedan i drugi granični prijelaz.

Dok u Hrvatskoj još uvijek traje postizborno preslagivanje, pregovaranje i pregrupiranje koje prijeti da preraste u ozbiljnu ustavnu krizu zbog različitih tumačenja ustava i ovlasti predsjednice Republike, hrvatsko susjedstvo potresa kriza za krizom.