Stjepan Šterc: Lustraciju trebalo prvo provesti u znatnosti i obrazovaniju
U četvrtak je u velikoj dvorani Matice hrvatske održan četvrti po redu Okrugli stol Inicijative EU 1481o lustraciji, odnosno o suočavanju s komunističkom totalitarnom prošlošću.
Govoreći o temi "Demografsko stanje u Hrvatskoj kao posljedici komunizma, demograf dr. Stjepan Šterc uvodno je istaknuo kako se lustracije prije svega treba provesti u znanosti i obrazovanju.
-Smatramo kako bi u Hrvatskoj sukladno općim europskima stavovima o totalitarnima režimima lustraciju trebalo prvo provesti u znanosti i obrazovaniju jer se radi o temeljima svakog društva pa i hrvatskog. Nezamislivo je u bilo kojoj demokratskoj i razvijenoj zemlji sudjelovanje u tim djelatnostima izvan konteksta nacionalnih interesa i vrijednosti, nezavisno od političke opcije kojoj se pripada. Svatko ima pravo djelovati po svojoj savjesti u pluralnom društvu, ali ne može zbog protuhrvatskog djelovanja biti i financiran iz hrvatskog proračuna. Zato nam je potrebna primarno znanstvena lustracija na način kako je provedena npr. u Njemačkoj - istaknuo je dr. Šterc.
Smatra da standardna pojašnjenja demografskog razvoja Hrvatske u okvirima teorije demografske tranzicije, u svojoj osnovi negiraju posebne faktore koji su djelovali na hrvatski demografski razvoj i slamali hrvatsku populaciju do svih negativnih pokazatelja i trendova.
-Upravo su ti posebni faktori ubrzali pojavu post tranzicijske faze u Hrvatskoj u neskladu s njezinim gospodarskim razvojem i uveli Hrvatsku u izumiranje, prirodni pad, negativni migracijski saldo i moguću pojavu supstitucije stanovništva - kazao je Šterc.
Pobrojao je i posebne faktore za koje smatra da su uveli Hrvatsku u izumiranje.
-Posebne faktore možemo u 20. i 21. stoljeću vezati za gospodarske krize, ratove, agresiju na Hrvatsku i politicko djelovanje totalitarnog sustava nakon 2. svjetskog rata - pojasnio je Šterc.
Upozorio je na sedam razdoblja iseljavanja stanovništva iz Hrvatske.
-Ukupno je moguće izdvojiti 7 razdoblja velikih depopulacija i iseljavanja stanovništva, a nakon 2. svjetskog rata 4 (3 za vrijeme komunističkog razdoblja). Sve je to znanost jasno mogla razlučiti, ali nije primarno zbog jos uvijek tolerantnog stava prema prošlim vremenima i produženja komunističke doktrine u akademskim okvirima - ocijenio je Šterc.
Lustraciju u znanosti i obrazovanju smagtra prioritetom.
-Zato, i zbog još puno drugih razloga smatramo kako bi u Hrvatskoj sukladno općim europskima stavovima o totalitarnima režimima lustraciju trebalo prvo provesti u znatnosti i obrazovaniju jer se radi o temeljima svakog društva pa i hrvatskog. Nezamislivo je u bilo kojoj demokratskoj i razvijenoj zemlji sudjelovanje u tim djelatnostima izvan konteksta nacionalnih interesa i vrijednosti, nezavisno od političke opcije kojoj se pripada. Svatko ima pravo djelovati po svojoj savjesti u pluralnom društvu, ali ne može zbog protuhrvatskog djelovanja biti i financiran iz hrvatskog proračuna. Zato nam je potrebna primarno znanstvena lustracija na način kako je provedena npr. u Njemačkoj - zaključio je Šterc.
R.H.