Grabar-Kitarović: Briselska politika mora se približiti ljudima
Europa će izaći jača nakon Brexita, a izlazak Velike Britanije iz EU-a neće se jako odraziti na Hrvatsku, ocijenila je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović na konferenciji za novinare posvećenoj svojim vanjskopolitičkim aktivnostima u zadnja tri tjedna.
Kazala je da je pravo svake države izaći iz članstva Europske unije ukoliko to želi.
- To suvereno pravo iskoristila je Velika Britanija, mada nam je svima žao da Ujedinjeno Kraljevstvo napušta EU. Međutim, to je njihova odluka i valja ju poštivati, naglasila je.
Smatra da se Brexit neće puno odraziti na Hrvatsku te da će se neizvjesnost oko razriješiti u idućim danima.
- Vjerujemo da će se suradnja s Velikom Britanijom možda čak osnažiti nakon njihovog izlaska, kazala je.
Osvrnula se i na nepovjerenje građana u institucije EU-a.
- Briselska politika mora se približiti ljudima. Rast populizma jedan je od rezultata odmicanja političkih elita od ljudi, bježanja od ljudi, od stvarnih problema. Čini mi se da se počesto političari boje doći u takve situacije. EU definitivno mora razmisliti kako se približiti ljudima, rekla je predsjednica.
Sve ideje oko jačanja europskog projekta su dobrodošle, od kojih je najpoznatija ona francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, rekla je predsjednica.
-Ja i Hrvatska čvrsto stojimo na poziciji da RH želi biti dijelom te jezgre Europe i zapravo bi cijela EU trebala biti jezgra - unija jednakopravnih članica koje imaju jednake obveze ali i jednake mogućnosti razvoja, istaknula je.
Što se tiče posjeta Macrona Hrvatskoj kazala je da su se više puta susreli na marginama raznih događanja, ali da zbog unutarnjopolitičke situacije u Francuskoj nije razgovarala o datumima.
- Poziv stoji otvoren, posjet će se dogoditi i želim da se dogodi u vrijeme kada se možemo doista koncentrirati na odnose između Hrvatske i Francuske i na to kako možemo unaprijediti bilateralne odnose i europski projekt, rekla je.
Grabar-Kitarović je istaknula da Hrvatska mora biti samosvjesna i aktivna članica UN-a, EU-a, NATO-a i drugih međunarodnih organizacija.
- Hrvatska vanjska politika alat je za ostvarivanje hrvatskih nacionalnih interesa a ja ga mislim i dalje uporno i aktivno koristiti na dobrobit hrvatske države, hrvatskog naroda i svih hrvatskih građana, ne samo u profiliranju ugleda RH već i u otvaranju brojnih poslovnih mogućnosti koje trebaju dovesti do otvaranja novih radnih mjesta u Hrvatskoj i do poboljšanja životnog standarda svih hrvatskih građana, istaknula je.
Hrvatskoj su važni odnosi s Rusijom, posebice kao s trgovinskim partnerom, a ne može se zanemariti ni njezina uloga u jugoistočnoj Europi, izjavila je Grabar-Kitarović.
- Nama je Rusija bitan trgovinski partner, to ističu i naši brojni gospodarstvenici i naravno ne može se zanemariti uloga Rusije u susjedstvu na jugoistoku Europe, a posebice u BiH, rekla je predsjednica.
Istaknula je da je njoj važno da Rusija podupire suverenitet, teritorijalni integritet i neovisnost BiH, što je predsjednik Vladimir Putin više puta potvrdio.
Podsjetila je kako je dogovoren Putinov posjet Hrvatskoj, ali da ona želi da to bude dobro pripremljen sadržajni posjet. Podsjetila je da se RH u odnosima s Rusijom drži politike dva kolosijeka: s jedne strane apsolutno poštivanje, inzistiranje na poštivanju postulata međunarodnog prava kada je riječ o državnom suverenitetu, integritetu i političkoj neovisnosti država a s druge strane dijalog s Rusijom.
Nešto više od godinu dana nakon posjeta srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića Hrvatskoj, Grabar-Kitarović je o rezultatima rekla da je "za uspjeh potrebno dvoje". Kazala je i kako smatra da je svaki razgovor bez obzira na rezultate dobar te da je potrebno razgovarati. Naglasila je kako je uspjeh Hrvatske da je u strategiju proširenja za zapadni Balkan ušao i uvjet da prije stupanja u članstvo EU-a zemlje kandidatkinje moraju riješiti otvorena pitanja sa susjednim državama.
- Mi ne želimo nikoga ucjenjivati, ali realno gledajući moramo iskoristiti prava koja imamo i to je u konačnici na korist državljana i jedne i druge strane, poručila je.
Što se tiče pitanja nestalih, kazala je kako je razočarana jer ga doživljava jako osobno.
- Osjećam to kao svoje obećanje tim majkama, roditeljima, sestrama i ostalima. Neću reći da sam frustrirana, ali sam doista razočarana što do sada nismo postigli neke konkretne korake ka rješavanju i zatvaranju tog pitanja, rekla je predsjednica.
Još jednom je apelirala na sve strane da se poduzmu maksimalni napori i istaknula je kako to nije pitanje politike nego poštivanja ljudskih života i obitelji koje su toliko propatile i koje imaju pravo konačno saznati sudbinu svojih nestalih i da imaju mjesto gdje im se mogu pokloniti.
Istaknula je da između nje i premijera Andreja Plenkovića ne postoje prijepori kada se radi o vođenju vanjske politike.
- Između premijera i mene nema prijepora. Postoje možda drukčiji interesi. On je možda više fokusiran na EU, europska pitanja, a ja sam napravila iskorak iz EU-a u transatlantsko područje ali i na druge kontinente, naglasila je.
Upitana što misli o mogućnosti da ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić postane glavnom tajnicom Vijeća Europe, predsjednica je rekla da bi bila "velika stvar za Hrvatsku imati čelnika Vijeća Europe".
M.M.