Predstavljena monografija "Zborna crkva Sv. Vlaha u Dubrovniku"
Institut za povijest umjetnosti, zajedno s Dubrovačkom biskupijom, Zbornom crkvom Sv. Vlaha i ArTresor nakladom priredio je znanstvenu monografiju "Zborna crkva Sv. Vlaha u Dubrovniku" koja je u srijedu 24. siječnja predstavljena u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu. Riječ je o monografiji pripremljenoj i objavljenoj nakon višegodišnjeg istraživanja, na čijem su projektu radili angažirani stručnjaci, uključeni u dubrovačke teme.
U uvodu u program predstavljanja monografije istaknuto je da su na njezinu objavljivanju znanstvenici radili pune tri godine. Rad na monografiji o zbornoj crkvi Sv. Vlaha u Dubrovniku ustvari je nastavak projekta kojim se želi osvjetiliti i detaljinije približiti važne sakralne spomenike iz grada Dubrovnika. "Nadamo se da je knjiga dostojna svoga povoda, vizije projektanata, odvažnosti graditelja, umijeća majstora, nadahnuća umjetnika i snage duha koji su je gradili i kroz stoljeća podržali. Nadamo se da smo objavljenom monografijom uspjeli prenijeti emotivnu privrženost Dubrovnika i Dubrovčana svojemu zaštitniku i crkvi Sv. Vlaha", istaknuto je na početku predstavljanja monografije kojoj su nazočili brojni posjetitelji.
Uz znanstvenike i suradnike na pripremi monografije, predstavljanju su nazočili predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zadarski nadbiskup Želimir Puljić, dubrovački biskup Mate Uzinić, župnik katedralne župe Gospe Velike u Dubrovniku Stanko Lasić, provincijal Hrvatske dominikanske provincije fr. Slavko Slišković, zatim glavna savjetnica ministrice kulture u Vladi RH Dubravka Đurić Nemec, prorektor Hrvatskoga katoličkog sveučilišta prof. dr. Emilio Marin i ostali uzvanici.
Zahvalna riječ na potpori u objavljivanju te opsežne monografije upućena je Ministarstvu znanosti i obrazovanja, zatim zakladi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i gradu Dubrovniku. Naglašeno je da je objavljenoj monografiji prethodilo i objavljivanje znanstveno-likovne monografije o katedrali Gospe Velike u Dubrovniku 2015. godine.
Dubrovački biskup u pozdravnoj riječi zahvalio je izdavačima, autorima i predstavljačima monografije. Pozdravio je dugogodišnjega dubrovačkoga biskupa, a sadašnjega predsjednika HBK nadbiskupa Puljića, izrazivši radost što je svojom nazočnošću pokazao svoju povezanost s Dubrovnikom i ljubav prema tome gradu. "Hvala svetome Vlahu, živio sveti Vlaho", poručio je dubrovački biskup. O knjizi su govorili akademik Igor Fisković, zatim dr. Sanja Cvetnić s Odsjeka za povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, član uredništva knjige iz Dubrovnika Ivan Viđen i urednica dr. Katarina Horvat – Levaj.
Ravnatelj Instituta za povijest umjetnosti dr. Milan Pelc podsjetio je da je monografija "Zborna crkva Sv. Vaha u Dubrovniku" treća knjiga u seriji koja je započeta na Institutu za povijest umjetnosti i posvećena je monografskoj obradi istaknutih spomenika sakralne arhitekture u Hrvatskoj. Objavljena je poslije crkve Sv. Katarine u Zagrebu i crkve Gospe Velike u Dubrovniku. "Čini mi se da bi joj prikladno ime moglo biti 'monumenta sacra croatica,' jer se radi o spomenicima sakralne arhitekture koji pripadaju vrhuncima hrvatske umjetničke kulturne baštine, a koji su isto tako i u vrhuncima svjetske umjetnosti i kulture. Objavljivanjem tih knjiga započeli smo veliki posao koji će vjerojatno dugo trajati, ali ćemo ga nastaviti raditi. Ovakva serija monografija nije samo brend Instituta za povijest umjetnosti, nego i čitave Hrvatske, brend koji govori o njezinoj povijesnoj važnosti, o njezinoj kulturi i njezinu mjestu u svjetskoj kulturi i povijesti", rekao je, uz ostalo, dr. Pelc. Pojasnio je da je monografija o zbornoj crkvi Sv. Vlaha nastala prema zajedničkome modelu preglednih prikaza znanstvenih radova o pojedinim povijesnim aspektima spomenika arhitekture. Knjiga, nadalje, ukazuje i na neke sadašnje vidove toga spomenika, a progovara i o problematici njegova sadašnjega postojanja. Dr. Pelc je ustvrdio da su znanstveni radovi, objavljeni u knjizi, popraćeni vrlo iscrpnom fotografskom, arhitektonskom i arhivskom dokumentacijom. Na knjizi su tako radili znanstvenici, povjesničari umjetnosti, ali i stručnjaci iz drugih područja, poput povjesničara, etnologa i onih koji se bave zaštitom spomenika, istaknuo je, između ostaloga, ravnatelj Instituta za povijest umjetnosti. Poručio je kako je knjiga "svojevrsna osobna iskaznica dotičnoga spomenika te obuhvaća sve ono što je o tom spomeniku najvažnije".
Član uredničkoga tima Ivan Viđen ustvrdio je da je crkva Sv. Vlaha do objavljivanja monografije bila gotovo neobrađen sakralni spomenik. Monografija je nastala kao rezultat različitih događaja i manifestacija koji su povezani uz štovanje sv. Vlaha, a organizirali su ih dubrovački muzeji. Vrhunac tih programa, dodao je, bila je 2016. godina kada je Dubrovnik slavio 1700. obljetnicu mučeničke smrti sv. Vlaha.
U recenziji predstavljene monografije akademik Tonko Maroević je zapisao: "Crkva Sv. Vlaha u Dubrovniku izraziti je simbol Grada, a ujedno i jedan od najvažnijih arhitektonskih spomenika na hrvatskom teritoriju. Posvećena je dubrovačkom zaštitniku, Parcu, i idealno pokriva tisućgodišnji kontinuitet njegove protektorske uloge. S obzirom na to da je pisanje monografije povjereno najmjerodavnijim domaćim stručnjacima, višestruko afirmiranim znanstvenicima, njezino izdanje djelo je od znanstvenoga i nacionalnoga značenja".
M.M.