Na koji su način u vrijeme SDP-ovog ministra Tihomira Jakovine enormna proračunska sredstva došla u ruke fiktivnim poljoprivrednicima, istražio je portal Dnevno.hr na primjeru Clauda Jambrušića, nekadašnjeg direktora jednog EPH-ovog društva, bivšeg člana nadzornog odbora Nove TV, bivšeg direktora Kioska d.o.o., Mobilmedije, Urbi-Medie, Eko Medie…,  koji se – do pojave SDP-ovih milijunskih poticaja za stočarstvo – nikada nije niti bavio poljoprivredom!

U želji da provjere o čemu je u ovom slučaju riječ, novinari spomenutog medija obišli su sela omeđena Dinarom sa sjeverne i Peručkim jezerom, s južne strane. Svi stanovnici s kojima su razgovarali, potvrdili su da je ‘kralj stočara‘, odnosno, Claude Jambrušić, u najvećoj mjeri doista fiktivni stočar jer dobiva milijune kuna poticaja premda na najvećem dijelu pašnjaka njegova stoka nikada kročila nije, niti je te površine itko kosio.

Jambrušiću je sve to, sudeći prema informacijama istog izvora, omogućila zakonska regulativa skrojena još za vrijeme SDP-ovog ministra poljoprivrede Tihomira Jakovine, ministra kojega su, zbog brojnih malverzacija s poticajima i drugih afera, mediji nazvali ‘grobarom hrvatske poljoprivrede’.

Zanimljivo je da ‘kralj stočara’ – kako su mu tepali pojedini mediji – dolazi iz svijeta medija i PR-a, odnosno da je riječ o bivšem direktoru jednog EPH-ovog društva, bivšem članu nadzornog odbora Nove TV, bivšem direktoru Kioska d.o.o., Mobilmedije, Urbi-Medie, Eko Medie…,  koji se – do pojave milijunskih poticaja za stočarstvo – nikada nije bavio poljoprivredom!

-Ispada da smo svi mi glupi, a gospodin je najpametniji. Uzima milijune, a ništa ne radi. Nikakvu stoku godinama nismo vidjeli na Dinari, na pašnjacima koje je jeftino zakupio. Mi koji ovdje živimo i koji se cijeli život bavimo stočarstvom htjeli bi također zakupiti zemlju, ali ne možemo jer je sve zapasao Claude Jambrušić! Naravno da se stanovništvo buni - ističe Neven Domjanović, poljoprivrednik iz sela Vučipolje 42.

Boris Alegić iz sela Ježevića, koji svakodnevno čuva stotinjak ovaca i koza i koji je također htio zakupiti državne pašnjake, kaže da je išao u ured Agencije za plaćanje u poljoprivredi u Splitu te u Šumariju u Sinj, ali su mu rekli da su svi pašnjaci zauzeti.

-Sve je uzeo taj čovjek iz Zagreba. Za nas lokalne stočare nema ništa. I što je najgore, na zakupljenim pašnjacima na Dinari, krava nije pasla godinama - ističe Boris Alegić.

Istu priču ispričao je i njegov susjed Božo Vučemilović – Vranić. I on je, kaže, pokušao zakupiti državne pašnjake, ali su mu rekli da je sve već zauzeto.

-Znate li kada smo zadnji puta vidjeli stoku na Dinari? Još prije 1991. godine, kada su ljudi živjeli gore. Ova gospoda ne idu gore. Oni su kravu vidjeli samo na slici - kaže i Vera Perković iz sela Koljane. Njezine riječi potvrđuju i Ana Marčetić, vlasnica OPG-a Marčetić te njezin suprug Rade.

-Vidimo njegovu stoku da pase samo uz cestu. Na Dinari je nema. Meni su dali zemlju u minskom polju, premda je sve oko mene državno zemljište. Netko drugi je sve zakupio, a taj ne provodi ispašu - ističe i Vlade Perković, vlasnik OPG-a Perković iz sela Koljani.

Sve navedene informacije kasnije su potvrđene i u Ministarstvu poljoprivrede. Kroz kontrole na pašnjacima utvrdili su da na oko 70 posto površina koje je zakupila tvrkta Real Beef, a koju vodi Claude Jambrušić, nije bilo nikakve ispaše ni košnje, što znači da je 70-ak posto od 19 milijuna kuna, koliko je ta tvrtka dobila u zadnjih nekoliko godina, nelegalno zarađen novac!

Jambrušićeva izmotavanja

Za očitovanje o svemu zamoljen je i Claude Jambrušića. No, on je vrdao na sve moguće načine da bi na koncu novinara optužio kako radim priču po narudžbi Ministarstva poljoprivrede, da je očito da me istina ne zanima.

Na koncu je poslao svojevrsno pisano očitovanje.  

-Na temelju našeg telefonskog razgovora od prije pola sata u kojem mi dajete na znanje da sam prevarant, da varam državu i ljude te da nemate lijepo mišljenje o meni, smatram da odgovoriti na bilo koje postavljeno pitanje bilo bi suvišno s moje strane.

Iz navedenih pitanja vrlo je jasno da ista niste Vi pisali već da su nametnuta od strane Ministra Tolušića koji uporno pokušava uništiti sve što je stvoreno na najpošteniji način i o tome su već u 2015. g. pisali ostali mediji koji su se nama obratili i koji su bili na terenu i uvjerili se u vjerodostojnost projekta.

Vas osobno sam ljubazno zamolio da obiđete sve na terenu i da se također uvjerite u vjerodostojnost projekta međutim odbili ste tu mogućnost što ukazuje na jednostranost.

Molim da ne objavljujete lažne informacije koje Vam plasiraju osobe iz Ministarstva poljoprivrede, a koje su po nalogu ministra Tolušića unatrag par mjeseci montirale razne zapisnike kako bi istima pokušali uništiti naše stvaralaštvo.

Ako objavite bilo koju lažnu informaciju o meni i partnerima u tom slučaju bit ćemo prisiljeni podići privatnu tužbu na Vas osobno s obzirom na to da se ne želite uvjeriti u vjerodostojnost projekta već se povodite lažnim ciljano serviranim informacijama - naveo je Claude Jambrušić.

Ministarstvo: Obustavit ćemo isplatu onima čije krave pašnjake nisu ni vidjele!

Naravno, o svemu se očitovalo i Ministarstvo poljoprivrede.

-Do 2014. godine u Hrvatskoj je bilo korišteno oko 23 tisuće hektara pašnjaka uz godišnji poticaj od 665 kuna po hektaru. Do 2014. Godine iznos poticaja za pašnjake je bio manji od ostalih vrsta korištenja zemljišta (oranice, voćnjaci i sl.), sukladno tadašnjim pravilima Zajedničke poljoprivredne politike EU U 2015. godini Europska unija uvodi novi sustav poticaja za zemljište (osnovno, zeleno i preraspodijeljeno plaćanje) za sve zemlje članice što je posljedično dovelo do porasta  potpora za pašnjake  s 665 na gotovo 5000 kuna po hektaru u slučajukrških ekoloških  pašnjaka, a takvi su gotovo svi južno do Karlovca prema Dalmaciji. Na taj način potpora za pašnjake je izjednačena s potporom za ostale vrste uporabe zemljišta, poput proizvodnje voća, povrća, šećerne repe ili duhana… Dovoljan uvjet za dobivanje poticaja, prema tada propisanim uvjetima, bilo je provođenje minimalne poljoprivredne aktivnost na pašnjacima, t.j.  ispaša ili košnja.

Rezultat koji se dogodio posve je očekivan:  zbog dramatičnog  rasta  poticaja značajno je narastao broj površina pod pašnjacima prijavljenih u sustav poticaja. U 2017. godini taj je broj u odnosu na 2014. godinu gotovo učetverostručen, s 23.000 ha u 2014. zatim 50.000 ha u 2015., 70.000 ha u 2016. godini da bi u 2017. Godini broj ha prijavljenih u sustav poticaja iznosio čak 93.268. Paralelno, s povećanjem hektara pod pašnjacima  zabilježen je pad grla u stočnom fondu RH.

Zbog značajnog povećanja krških pašnjaka Ministarstvo poljoprivrede u mandatu ministra Tolušića pristupilo je dodatnim kontrolama – kako bi se provjerili uvjeti prihvatljivosti za izravna plaćanja, tj. provođenje minimalne poljoprivredne aktivnosti. Kontrolama na terenu ustanovljena su velika odstupanja u odnosu prijavljenih i prihvatljivih površina te je utvrđeno da više od 70% površina kontroliranih krških pašnjaka nije prihvatljivo za izravna plaćanja. Glavni razlog neprihvatljivosti jest neprovođenje poljoprivredne aktivnosti, tj. pašnjaci nisu niti napasivani niti košeni.

S obzirom na činjenicu da je u Hrvatskoj došlo do velikog povećanja površina pod krškim pašnjacima, uz istovremeno smanjivanje grla u stočnom fondu RH, da su se te površine upisivale bez dokaza o vlasništvu pašnjaka ili zakupu i da je utvrđeno preko 70% neprihvatljivih površina krških pašnjaka, Ministarstvo poljoprivrede  je Pravilnikom o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjerama ruralnog razvoja za 2017. godinu dopunilo definiciju provođenja minimalne poljoprivredne aktivnosti i propisalo da poljoprivredne površine pod trajnim travnjacima evidentirane u ARKOD kao pašnjaci ili krški pašnjaci korisnici moraju minimalno održavati napasivanjem sa najmanje prosječno godišnje 0,5 uvjetnih grla po hektaru pašnjaka ili 0,3 uvjetnih grla po hektaru krškog pašnjaka. Osim toga, krške pašnjaci u većini slučajeva po svojoj konfiguraciji i biljnom sastavu nije moguće održavati samo košnjom, što su potvrdile i provedene kontrole i utvrđene nepravilnosti, odnosno neodržavanje.

Slijedom, Ministarstvo poljoprivrede je spomenutim pravilnikom iz 2017. godine  propisalo  održavanje pašnjaka ispašom s minimalno 0,3 uvjetna grla po hektaru krških pašnjaka, odnosno 0,5 uvjetnih grla po hektaru pašnjaka što  u praksi znači da poljoprivrednik mora imati minimalno 3 ili 5 krava, ovisno o vrsti pašnjaka, na 100.000 m² pašnjaka (10 ha). U ovom slučaju riječ je o novom uvjetu da za ostvarenje poticaja za održavanje pašnjaka koji nije bio propisan prethodnom pravilnicima, rezultat čega je bilo povećanje površina za poticaje pod hektarima, smanjivanje stočnog fonda i neodržavanje površina u sustavu poticaja, uz indirektno povećanje opasnosti od bržeg širenja požara.

Stoga je Ministarstvo poljoprivrede je promjenama pravilnika zaštitilo Državni proračun i proračun Europske unije Ministarstvo je stava da se boljom regulacijom postiže značajno više učinaka, nego naknadnim kontrolama na terenu, koje se po pravilima, provode na 5 % uzoraka.

Nadalje, potrebno je još nešto reći o  načinu na koji su pojedinci ušli u sustav poticaja baš te 2015. godine.

Tijekom 2014. godine hrvatska državna i javna administracija pripremala je zakonske i podzakonske akte za provedbu novih EU pravila – koji (legalno) omogućavaju dobivanje poticaja za zemlju za koju nije potrebno imati vlasništvo niti je potrebno na toj zemlji išta uzgajati. Isto tako, u lipnju 2014. Vlada Zorana Milanovića je na prijedlog ministra poljoprivrede Tihomira Jakovine izmijenila glavne odredbe uredbe o zakupu državnih pašnjaka. Prije promjene uredbe ključni kriteriji za dobivanje pašnjaka u zakup od Ministarstva poljoprivrede, odnosno Hrvatskih šuma (uredba iz 2006.) bili su program korištenja i ponuđena zakupnina, s tim da bi u slučaju istovjetnih ponuda prednost uvijek imali domicilni stočari.  Izmjenom uredbe 2014. Godine osnovni kriteriji postaju visina zakupnine i tražene godine zakupa. Tim potezom širom su otvorena vrata pojedincima iz, primjerice, velikih urbanih središta ili alomeracija, koji se nikada nisu bavili poljoprivredom, da umjesto lokalnih stočara iz Ličko-senjske i dalmatinskih županija dobiju u zakup pašnjake koje su ovi desetljećima prije koristili.

Tako su lokalni stočari ostali bez pašnjaka, a tisuće hektara državnih pašnjaka uz nisku zakupninu  dobile tvrtke udaljene stotinama kilometara i osnovane ili preuzete nedugo nakon donošenja sporne Uredbe. Te su tvrtke pašnjake prijavile u sustav poticaja 2015. godine i već prve godine dobile milijune kuna poticaja.

Na vrhu liste najvećih korisnika poticaja za pašnjake u 2016. godini nalazilo se nekoliko tvrtki   (Real Beef, Eko uzgoj Biokovo, Planina braniteljska zadruga, Eco Bos i OPG Knežević) iza kojih stoji Claude Jambrušić prema podacima iz Sudskog registra, sa svojim poslovnim partnerima, prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, za razdoblje 2015. -2017. iz europskog i hrvatskog proračuna dobio više od 51,4 milijuna kuna, za oko 8000 hektara pašnjaka. Uvidom u javno dostupne financijske i poslovne podatke, dolazi se do podataka da je riječ o tvrtkama čiji su višemilijunski prihodi u najvećoj mjeri, u nekim slučajevima gotovo u cijelosti, bili poticaji.

U kolovozu 2017. godine provedena je izvanredna kontrola više inspekcijskih službi Ministarstva poljoprivrede, koja je otkrila da nesukladnosti u korištenju pašnjaka kod npr. Kod tvrtke Real Beef prelaze 68 % –  zbog koje, prema  EU pravilima, korisnik ostaje bez poticaja u idućih pet godina.

Na farmama koje su posjetili kontrolori nisu našli nijedan zakonom obvezni dokument koji bi potvrđivao podrijetlo i registraciju stoke, označavanje i migraciju, zdravstveni status, liječenje i uginuća. Ni broj zatečenih grla nije odgovarao nalazu iz prethodne kontrole, bilo ih je značajno manje. Gospodarstva kod kojih su utvrđene nepravilnosti sankcionirana su umanjenjem ili obustavom isplate, a raskinut je i dio ugovora o zakupu državnih pašnjaka.

Zaključno, ono što je Ministarstvo poljoprivrede, kada je riječ o  problematici pašnjaka, moglo učiniti s obzirom na svoju nadležnost i zakonsku osnovu – napravilo je – propisalo je da za dobivanje novca za pašnjak potrebno imati krave (najmanje 3 na 10 hektara krškog pašnjaka) – jer se krški pašnjak ne može kositi. Provelo jer kontrolu ispaše na tim pašnjacima i broja grla na gospodarstvima koji su prijavili milijunske poticaje na te pašnjake, a sukladno nalazima kontrola umanjilo je ili u potpunosti obustavilo isplatu dosadašnjim korisnicima potpora čiji pašnjaci nisu vidjeli krave - stoji u odgovoru Ministarstva poljoprivrede.

Jakovina pogodovao i Todoriću

Podsjetimo, mediji su svojevremeno izvjestili da je u vrijeme Tihomira Jakovine čak 358 milijuna kuna trebale dobiti 11 povezanih tvrtki. Zbog njih je bila blokirana i isplata svima ostalima. Radilo se o tvrkama Marka Pipunića, Mirka Evačića, te Ivice Todorića.

Mali hrvatski poljoprivrednici bili su ogorčeni nepravdom te su ministra Jakovinu prozvali ‘grobarom hrvatske poljoprivrede’ te jednim od glavnih krivaca za masovno iseljavanje iz Slavonije.

Na Jakovinine afere upozoravao je još tada i aktualni ministar, Tomislav Tolušić, koji je kasnije, u svom mandatu, pokušao, prema svemu sudeći, uvesti reda u poljoprivredu.

Otuda, vjerojatno, i snažna medijska kampanja protiv ministra Tolušića, pokrenuta paralelno s uvođenjem kontrola opravdanosti milijunskih poticaja za krške pašnjake.

 

M.M. 

Share
0