U ponoć po hrvatskom vremenu istekao je rok koji je američki State Department dao Izraelu da se formalno očituje na njihove zahtjeve da iz zrakoplova koje namjerava prodati Hrvatskoj izbaci svu neameričku tehnologiju. Iz izraelskih izvora doznajemo da odgovor Amerikancima vjerojatno ne treba ni očekivati, piše Večernji list.

Naime, Večernjakovi izvori smatraju da je to pitanje velikim dijelom apsolvirano kad je izraelski premijer Benjamin Netanyahu za novogodišnjeg susreta s američkim državnim tajnikom Mikeom Pompeom u Brazilu na inauguraciji tamošnjeg novog predsjednika Jaira Bolsonara jasno kazao da Izrael nije spreman iz zrakoplova F-16 Barak, s kojima je pobijedio na natječaju u Hrvatskoj, ukloniti svoju opremu kojom ih je modernizirao, čime je de facto potvrdio da ne može Hrvatskoj isporučiti onu konfiguraciju koju ona želi i na koju jedino pristaje.

Međutim, u Hrvatsku, koja u ovom dijelu ne sudjeluju u pregovorima, ali kao treća strana dobiva informacije i dokumente koje razmjenjuju Izraelci i Amerikanci, nije stiglo ništa.

Naime, američki State Department u svojevrsnoj je blokadi nakon što je isteklo financiranje njihovih programa, a dogovor oko novog proračuna još nije postignut zbog zahtjeva predsjednika Donalda Trumpa da Kongres potpiše financiranje zida duž granice s Meksikom u vrijednosti od 5 milijardi dolara, što demokrati odbijaju. Posljednjih dana State Department sada obavlja samo nužne poslove jer je i većina zaposlenika poslana na prisilan neplaćeni dopust.

Doduše, američki je State Department najavljivao da ima plan za rješavanje situacije, no on do sada nije predočen hrvatskoj strani. Jesu li ga ponudili Izraelu, a ovi odbili, nije također jasno. Ipak, Vlada RH i Ministarstvo obrane formalno će čekati rok koji su sami zadali Izraelu, koji bi do idućeg petka 11. siječnja Vladi i MORH-u trebao dojaviti konačno očitovanje o tome može li ili ne isporučiti borbenu eskadrilu koja je još u ožujku 2018. pobijedila na hrvatskom natječaju za nabavu višenamjenskog borbenog aviona.

Propast posla s Izraelom nije, naime, tek stvar MORH-a ni ministra obrane Damira Krstičevića, nego problem Hrvatske koja onda mora pronaći drugi način kako spasiti borbenu sposobnost HRZ-a.

Zbog 15-godišnjeg otezanja i donošenja odluke o nabavi nove eskadrile te zbog neuspjelog remonta MiG-ova 21 u Ukrajini, današnja je realnost HRZ-a da raspolaže u prosjeku s tek od tri do četiri funkcionalna borbena aparata, što jest minimum za zadržavanje sposobnosti vlastitog nadzora zračnog teritorija Hrvatske. Pogorša li se i tako umanjena sposobnost HRZ-a, Hrvatska neće imati druge mogućnosti nego obavijestiti zapovjedništvo NATO-a o nesposobnosti nadzora svog neba te zatražiti da tu odgovornost preuzmu ratna zrakoplovstva susjednih zemalja članica, piše Večernji list.

Nakon propasti dogovora s Izraelom, pred Vladom RH je brzo donošenje odluke o tome ide li se na organizaciju novog međunarodnog javnog, pozivnog natječaja ili na izravno pregovaranje.

Računa se da bi proces javnog natjecanja mogao potrajati minimalno godinu dana do donošenja nove odluke, dakle, realno do ljeta 2020, što je za RH vjerojatno presporo, jer valja nadoknaditi i izgubljeno vrijeme.

Budući da je u jeku krize oko blokiranja ugovora s Izraelom iz američkog State Departmenta hrvatskoj javnosti poručeno da SAD jako želi poduprijeti riješenost Hrvatske da modernizira svoje zračne snage te da “ima rješenje kojim će Hrvati biti zadovoljni”, logično je očekivati da nakon propasti natječaja SAD ponudi alternativna rješenja koja bi bila relativno brza i koja bi bila u gabaritima hrvatskih želja i financijskih mogućnosti, navodi Večernji list.

 

M.M.


Share
0