Ukoliko Haški sud, odnosno, sudsko vijeće Haškog tribunala i u drugostupanjskoj presudi zaključi kako su Jadranko Prlić, Milivoj Petković, Valentin Ćorić, Slobodan Praljak, Bruno Stojić i Berislav Pušić, kao visoki dužnosnici nekadašnje HR Herceg Bosne i HVO-a bili dio udruženog zločinačkog pothvata zajedno sa susjednom Hrvatskom, predsjednikom Franjom Tuđmanom i ministrom obrane Gojkom Šuškom i Hrvatskom vojskom (HV) - Hrvatsku očekuje jedan od najvećih financijskih potresa u povijesti, piše mostarski  Dnevni List.

Ukoliko se ne obori teza o 'udruženom zločinačkom pothvatu' na stotine, a možda i tisuće Bošnjaka, preko raznih udruženja, a i individualno, zasigurno će uputiti tužbe prema Hrvatskoj za plaćanje ratne odštete.

Među Bošnjacima u iseljeništvu i BiH već je aktualno organiziranje po ovom pitanju, a jedno od najvećih uporišta daje im i nedavna izjava odvjetnika Ante Nobila kako će Hrvatska biti proglašena krivom za agresiju na BiH.

Asim Manjgo, bivši mostarski novinar koji danas živi i radi u Norveškoj, obraćajući se Bošnjacima koji žive u Norveškoj, na svome Facebook profilu piše kako bi Savez udruženja i građana BiH u Norveškoj trebao zatražiti od Haškog tribunala dostavljanje presude na engleskom jeziku te se priprema i tribina s međunarodnim odvjetnicima na kojoj bi se raspravljalo o ovoj temi.

-Tužba će se moći podići individualno, ali će učinak biti puno veći ukoliko se udružimo i kolektivno tražimo obeštećenje, iako mislim da ljudi koji su bili u logorima to trebaju raditi putem svojih udruženja. Svi mi imamo veliki broj prijatelja Hrvata, neki su se srodili i imaju familiju, a dobar dio nas kupio je nekretnine u Hrvatskoj. To se treba razdvojit i nitko tko je normalan ne bi trebao reagirati na ove poteze, prije svega Bošnjaka, iako ima pripadnika i drugih nacionalnosti, posebno miješani brakovi. To je jednostavno naša satisfakcija za sve strahote kroz koje smo prošli i duševnu bol koja nam je nanesena. Ovdje nije riječ o novcu nego o čistoj borbi za istinu i pravdu. Neka ostane u povijesti trajno zapisano, a sigurno će se ubuduće izučavati na pravnim fakultetima i navoditi kao primjer - stoji u njegovom pozivu Bošnjacima u Norveškoj.

Upravo o mogućnosti podizanja tužbi prema Republici Hrvatskoj, u svojoj kolumni u Jutarnjem listu iz travnja ove godine pisala i Nika Pinter, odvjetnica generala Slobodana Praljka.

-Žalbena presuda u predmetu 'Prlić i ostali' imat će implikacije ne samo na BiH, odnosno na Hrvate u BiH i stabilnost u BiH nego i na Republiku Hrvatsku. Ukoliko žalbena presuda utvrdi da su dužnosnici RH, Franjo Tuđman, Gojko Šušak i drugi hrvatski dužnosnici bili pripadnici udruženog zločinačkog pothvata, takva presuda osim stigme zločinačke politike RH imat će i znatne financijske posljedice - piše odvjetnica Pinter.

Ona, između ostalog, zaključuje da prvostupanjski postupak koji je vođen od ožujka 2006. u Hrvatskoj nije bio medijski praćen, nije bio važan političarima Republike Hrvatske niti političarima hrvatske komponente u Bosni i Hercegovini.

-Ignoriranje postupka, ignoriranje težine optužbe i nespornih činjenica, za mene osobno, je neshvatljivo. Nepravomoćna presuda od svibnja 2013., također nije pobudila interes javnosti i politike. A trebala je - smatra Pinter te naglašava kako joj je neshvatljivo da je "hrvatska politika kroz sve te godine, bez reakcije, dopustila da tolika količina neistina i iskrivljenih činjenica ostane bez odgovora".

Dobri poznavatelji prilika ističu kako će Hrvatska, kada tužbe za odštetu počnu pristizati, redom iste odbijati kao neosnovane, ali da bi tužitelji tada zasigurno išli prema Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu.

Međutim, za Hrvatsku nije samo problem haška presuda. Naime, dobro je podsjetiti da u presudama dva drugostupanjska procesa protiv pripadnika HVO-a vođenim na sudovima u BiH doslovno stoji da su u okviru širokog, sistematičnog i rasprostranjenog napada, zajedno s drugim pripadnicima HVO-a i HV-a, sudjelovali u progonu Bošnjaka.

Već ovdje, zahvaljujući presudama sudova u BiH otvorila se mogućnost za takve tužbe protiv Hrvatske u ovim, konkretnim slučajevima, piše Dnevni List.

Podsjetimo, u  47 općina koje je nadzirala bošnjačka ARBiH prema popisu 1991. nedostaje 126.725 Hrvata, dok u 27 općina koje je kontrolirao HVO je 17.476 Bošnjaka manje nego 1991. godine.


M.J.