Zapadne banke od sredine ove godine intenzivno povlače novac iz istočne Europe jer im treba da bi se spašavale od gubitaka zbog ulaganja u Grčku. Zbog toga istočnoj Europi prijeti kriza, upozorio je MMF u svojim posljednjim regionalnim ekonomskim prognozama.

Antonio Borges, direktor njegova europskog odjela, na brifingu za novinare u Moskvi upozorio je da je i Rusija ugrožena zbog bijega kapitala banaka i fondova iz zemlje i njegova povratka na zapad, koji sada mora spašavati svoju valutu i članice svoje Eurozone.

Istodobno s ovim upozorenjem, MMF je u prognozama povećao procijenjeni rast BDP-a istočne Europe sa 4,3 na 4,4 posto za ovu godinu, najviše zbog rasta u prvom kvartalu ove godine, koji su najviše povukle Turska, Litva i Moldavija. Zemlje istočne Europe nisu prezadužene i raste im izvoz, prije svega Rusiji zbog rasta cijena nafte.

>>Euroazijska konfederacija od Vladivostoka do Beograda i dalje

Međutim, Rusija mora biti oprezna jer njen rast ovisi o cijenama nafte na svjetskom tržištu, a u njenim bankama rastu nenaplativi krediti, upozorava MMF.

Gospodarski rast tranzicijske Europe i optimistične prognoze MMF-a su na krhkoj osnovi zbog dužničke krize u eurozoni, koja će, ako se produbi, smanjiti izvoz tranzicijskoj Europi i nastaviti s povlačenjem svog kapitala.

>>Dužnička kriza iz eurozone mogla bi teško pogoditi istočnu Europu

U najgorem scenariju tranzicijskoj Europi prijeti kreditni slom, procjenjuje MMF. Prvi je korak da zapadnoeuropske banke smanje svoje poslovanje s vlastitim podružnicama i drugim bankama u tranzicijskoj Europi jer moraju brinuti o svojoj likvidnosti na matičnom tržištu. Podružnice ostaju bez financijskih injekcija od svojih majki i smanjuju kreditnu aktivnost. Prekida se i financiranje fondova što sve dovodi do kreditnog sloma.

Prve znakove financijske krize u istočnoj Europi MMF je uočio sredinom ove godine, kad su porasle cijene obveznica za neke zemlje izvan Eurozone, ponajprije Hrvatskoj i Mađarskoj.
Uz to, jaki švicarski franak velik je izazov za domaćinstva i banke u Hrvatskoj, Poljskoj i posebno Mađarskoj, kaže MMF.

Njegov recept za spas je sređivanje vlastitih javnih financija. U tome je najbolja Poljska, a slijede je Rumunjska, Ukrajina i baltičke zemlje koje smanjuju svoj javni dug. Hrvatska ga, naprotiv, povećava, pa nam tako za 2012. MMF predviđa rast javnog duga sa 47,5 posto BDP-a na 50 posto, što je među zemljama jugoistočne Europe a nečlanicama EU najveći dug nakon Albanije.