Predstojeća akreditacija hrvatskih bolnica svjedočit će više o kvaliteti svake pojedinačne ustanove nego što je to danas vidljivo iz netom objavljene kategorizacije koja, primjerice, šibensku bolnicu svrstava u treću kategoriju. Kvaliteta usluge, nesumnjivo, privlačit će pacijente koji će svojim odabirom ustanove odrediti i tijek novca. U prednosti su veliki klinički centri i specijalizirane bolnice.

Županijske, odnosno regionalne bolnice, također imaju dosta manevarskog prostora za privlačenja pacijenata, u čemu su se neke od njih i dosad iskazale. 
Kad je riječ o Šibensko-kninskoj županiji, u dvjema općim bolnicama - u Šibeniku i Kninu - liječi se 71 posto ovdašnjih pacijenata. Ravnatelj šibenske bolnice dr. Željko Burić kaže da u stacionaru KBC-a Split usluge prosječno godišnje traži 8 posto Šibenčana, 5 posto koristi usluge KBC-a Zagreb-Šalata, tri posto ih odlazi u Ortopedsku bolnicu Biograd te 13 posto u druge ustanove diljem Hrvatske. Već dulje u šibensku bolnicu na razne operacije dolaze pacijenti s područja Zadarske županije, ali i iz cijele Dalmacije te Like. Najčešće je riječ o operaciji očne mrene, a u posljednje vrijeme i o laparoskopskim zahvatima.

Žitelji Zadarske županije stacionarne usluge svoje bolnice koriste u 73 posto slučajeva. Prema podacima zdravstveno-statističkog ljetopisa iz 2009., Zadrani su u dva posto slučajeva koristili usluge stacionara šibenske bolnice i Psihijatrijske bolnice na Ugljanu, dvaput više ih je odlazilo u KBC Zagreb-Šalata te šest posto u Ortopedsku bolnicu u Biogradu. 
Splitsko-dalmatinska županija, odnosno KBC Split, uspijeva zadovoljiti visokih 85 posto potreba 'svojih' stanovnika, koji samo u rijetkim slučajevima odlaze na operacije u KBC Zagreb-Šalata (tri posto) te u još manjem postotku u KBC Sestre milosrdnice, Psihijatrijsku bolnicu Rab... Oko 70 posto potreba svojih pacijenata uspijevaju zadovoljiti stacionari u Vukovarsko-srijemskoj, Virovitičko-podravskoj, Osječko-baranjskoj, Varaždinskoj, Dubrovačko-neretvanskoj i Koprivničko-križevačkoj županiji. Pacijenti iz Krapinsko-zagorske županije u malom postotku odlaze na liječenje u pripadajuću im zabočku bolnicu (37 posto). Dosta su, naime, okrenuti nedalekim zagrebačkim bolnicama (31 posto), ali u 32 posto slučajeva i drugim bolnicama Hrvatske.

U Sisačko-moslavačkoj županiji, u Općoj bolnici Dr. Ivo Pedišić, liječi se 55 posto osiguranika, a ostali odlaze u Pakrac i zagrebačke klinike. Isti broj osiguranika koristi usluge Opće bolnice Karlovac, dok ostali odlaze u Zagreb, Dugu Resu, Ogulin... 
KBC Rijeka zadovoljava potrebe čak 86 posto svojih osiguranika, dok ostatak stanovnika Primorsko-goranske županije odlazi u Zagreb, Rab, Lovran... 
Velik broj pacijenata iz Ličko-senjske županije također se odlučuje na najbliži im KBC Rijeka (21 posto), dok usluge bolnice u Gospiću koristi 30 posto osiguranika. 
Prosječno šezdesetak posto pacijenata sa svog područja uslugom uspijevaju zadovoljiti u Brodsko-posavskoj i Istarskoj županiji. S druge strane, županijska bolnica Čakovec zadovoljava potrebe 80 posto Međimuraca, a ostali odlaze u zagrebačke KBC Zagreb, KB Merkur i KB Dubrava te varaždinsku bolnicu.

Prema podacima iz spomenutog ljetopisa, u Zagrebu, u pet kliničkih centara i bolnica liječi se 69 posto osiguranika, a ostatak u drugim ustanovama. Kad je riječ o Zagrebačkoj županiji, postotak onih koji se liječe izvan pet ustanova (KBC Zagreb, Dr. Fran Mihaljević, OB Sveti duh, KBC Sestre Milosrdnice i KB Dubrava) nešto je veći i iznosi 35 posto. 
Gravitacija pacijenata prema dnevnim bolnicama, pak, pokazuje da domicilne ustanove uspijevaju podmiriti značajan broj potreba svojih građana, o čemu svjedoče primjeri iz Krapinsko-zagorske, Sisačko-moslavačke, Karlovačke, Varaždinske, Bjelovarsko-bilogorske, Požeško-slavonske, Virovitičko-podravske, Brodsko-posavske, Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske, Dubrovačko-neretvanske i Međimurske županije, koji se kreću oko 80 posto. Nešto niži postotak ima Istarska županija. U Šibensko-kninskoj županiji ostaje visokih 97,7 posto osiguranika. U Zadarskoj županiji ostaje 83 posto pacijenata. Čak sedam posto Zadrana dolazi u šibensku bolnicu na pretrage, dok u Zadar odlazi samo 0,5 posto šibenskih pacijenata. Šibenčani u zadarsku bolnicu najčešće odlaze zbog magnetske rezonancije koju Šibenik još nema. Visoki postotak od 96,8 posto pacijenata rješavaju i u Brodsko-posavskoj, 97,4 posto u Međimurskoj, 98,7 posto u Dubrovačko-neretvanskoj, 96,2 posto u virovitičkoj i 92 posto u karlovačkoj bolnici.

Kad je riječ o zagrebačkim dnevnim bolnicama, u pet ustanova liječi se 80 posto stanovništva, a u Zagrebačkoj županiji na ustanove izvan županije otpada jedan postotak manje pacijenata. 
Pomoćnik ravnatelja za financije KBC-a Zagreb Boris Harcet ističe nerazmjer u objavljenim brojkama kad je riječ o gravitaciji pacijenata dnevnim bolnicama i hemodijalizi u odnosu na gravitaciju hospitaliziranih pacijenata prema KBC-u Zagreb. Naime, KBC je, zbog previda, Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo dostavio podatke samo o broju pacijenata na bolničkom liječenju, dok podaci o broju dana liječenja pacijenata u dnevnoj bolnici i bolničkoj hemodijalizi nisu evidentirani. U svom je izvješću KBC Zagreb naveo brojku od 19.438 bolesnika kojima je pružena zdravstvena zaštita u dnevnoj bolnici i na hemodijalizi.

Naknadnom analizom utvrđeno je da je u dnevnoj bolnici obrađeno 44.486 bolesnika te još 21.245 bolesnika na hemodijalizi, objasnio nam je Harcet. Iz svega proizlazi da ni objavljeni podatak o 31 odnosno 35 posto pacijenata koji se stacionarno liječe u bolnicama izvan Zagreba i Zagrebačke županije ne odgovaraju stvarnom stanju, i to prije svega zbog načina prijavljivanja pacijenata. 
Zanimljiv je slučaj Koprivničko-križevačke županije čiji osiguranici u 33 posto slučajeva odlaze u zagrebački KB Merkur, 18 posto biralo je Bjelovar, Kliniku Jordanovac 17 posto... U Primorsko-goranskoj županiji 41 posto osiguranika koristilo je usluge bolnice u Ogulinu, dok su ostali odlazili u Karlovac, Merkur, Pulu i Kliniku Jordanovac. 
Za dr. Burića značajan je i podatak da iz Splitsko-dalmatinske županije u Šibenik dolazi čak 27 posto pacijenata. U Šibenik dolazi i 0,5 posto Dubrovčana. Kao i Zadrani, i Splićani i Dubrovčani u Šibenik uglavnom dolaze zbog problema s očnom mrenom.

Inače, hrvatski zdravstveni sustav je krajem 2009. godine imao 77 bolničkih ustanova i lječilišta, 7 specijaliziranih bolnica i 4 lječilišta u privatnom vlasništvu. Jedinica privatne prakse bilo je 6379, od čega su 2723 ordinacije doktora medicine.

Najviše stranaca u OB-u Bjelovar

U hrvatske bolnice dolaze i stranci, kojih je u 2009. najviše evidentirano u Općoj bolnici Bjelovar (29 posto). Po brojnosti stranaca potom slijedi bolnica u Požegi s 25 posto, koliko je zabilježila i bolnica u Puli. Dubrovačka bolnica primila je osam posto od ukupnog broja stranih pacijenata, a jedan postotak manje prijavili su u Općoj bolnici Dr. Josip Benčević u Slavonskom Brodu.

Hrsvijet / Vjesnik