Pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) za 0,5 posto u trećem tromjesečju bio je očekivan i samo je nastavak negativnih trendova, ocijenili su u petak u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK). Istodobno, Željko Lovrinčević smatra da ovo što se događa u Hrvatskoj nezabilježeno u posljednjih 50 godina Europske unije.

U HGK smatraju da će biti uspjeh ako se u idućoj godini ne nastavi ovakav negativan trend, odnosno gospodarska razina se zadrži otprilike na ovogodišnjoj razini.

-Pad BDP-a od 0,5 posto u trećem tromjesečju ove godine bio je očekivan i to je samo nastavak negativnih trendova i predstavlja već dvanaesti kvartal za redom u kojemu se bilježi negativni gospodarski rast. Ako to proširimo na cijelu godinu, dakle 2014., naše prognoze pokazuju da bi i ova godina mogla zabilježiti negativni rast, odnosno najmanje 0,5 posto pada BDP-a, što znači da Hrvatska već šestu godinu za redom bilježi pad gospodarske aktivnosti. Za 2015. godinu smatramo da će biti uspjeh ukoliko se ne nastavi ovakav negativan trend, odnosno ako se gospodarska razina zadrži otprilike na istoj razini kao i 2014. - kaže direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimir Savić.

Iako se, kako napominju iz HGK, početkom godine pretpostavljalo da bi dobra turistička sezona mogla dovesti do rasta BDP-a u trećem kvartalu, to se ipak nije dogodilo.

Državni zavod za statistiku objavio je u petak prvu procjenu prema kojoj je BDP u trećem kvartalu pao 0,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. U prvom je tromjesečju ove godine BDP na godišnjoj razini pao za 0,6 posto, a u drugom za 0,8 posto.

Pad BDP-a traje od posljednjeg kvartala 2011. godine.

-Međutim ako se zanemari neznatan rast od 0,2 posto i 0,4 posto u drugom i trećem kvartalu 2011., može se zaključiti da se realna vrijednost BDP-a smanjuje od početka 2009. godine. To je vrijednost BDP-a, kojim se mjeri razina gospodarske aktivnosti, u prva tri kvartala ove godine spustilo na 13,4 posto nižu razinu od one u istom razdoblju pretkrizne 2008. godine - navode iz HGK.

Analitičari Komore zamjećuju i da je takav pad gospodarske aktivnosti popraćen i padom zaposlenosti, pa je i ukupan broj zaposlenih u tom razdoblju smanjen za 13,9 posto.

-Nastavak pada zaposlenosti je, uz stagnaciju neto plaća, nastavak kreditnog razduživanja stanovništva te pad sklonosti potrošnji, ostao bitan faktor daljnjeg pada osobne potrošnje i ukupne domaće potražnje, ali ovu godinu ipak više obilježava nastavak pada investicija u fiksni kapital (u kojima važan udio imaju javne investicije) te naglašeni utjecaj pada državne potrošnje potaknut ograničenjima koje nameće rast proračunskog deficita i javnog duga - ističu i z HGK.

Po tome bi se, kako navode, ova godina mogla ubrojiti među rijetke u kojima je smanjivanje državne potrošnje negativnije utjecalo na kretanje BDP-a od kretanja osobne potrošnje. Točnije, takav trend je u razdoblju od 2000. godine zabilježen samo u 2001., 2008. i 2011. godini, napominju u HGK.

Podsjećaju da DZS navodi da je, prema proizvodnoj metodi, najveći pozitivan doprinos kretanju BDP-a dala prerađivačka industrija, dok se najveći pad i dalje bilježio kod građevinarstva.

-Takva kretanja potvrđuju da će u ovoj godini, šestu godinu uzastopce, doći do pada BDP-a, koji bi prema našim procjenama trebao iznositi oko 0,6 posto. Međutim budući da je treći kvartal bio nešto lošiji od očekivanja, pad bi na godišnjoj razini mogao biti i nešto veći - navode iz Komore.

Lovrinčević: Ovo što se događa u Hrvatskoj nezabilježeno u posljednjih 50 godina Europske unije

Dr. Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta, gostujući na Novoj TV, je istaknuo da je ovo što se događa u Hrvatskoj nezabilježeno u posljednjih 50 godina Europske unije.

-Jedina zemlja koja je bila šest godina u krizi je zapravo Grčka. A jedina zemlja koja je 12 kvartala imala kontinuirani pad s jednom te istom vladom bez promjene političke garniture, bilo okvira, bilo vlade, bilo izbora parlamentarnih, zapravo je Hrvatska. U posljednjih 50 godina Europske unije takav slučaj zapravo nije zabilježen.

Promjene ne očekuje ni u 2015. godini.

-2015. je predizborna godina. U tom ritmu treba očekivati da će Vlada prvih 5, 6 mjeseci pokušavati održavati ritam normalan funkcioniranja. Već u šestom mjesecu će prijeći ministarstvo financija samo na isplaćivanje tekućih obaveza, socijalnih davanja i mirovina i onda pred kraj godine ono što slijedi to je nepodmirivanje obaveza i prenošenje svih dospjelih obaveza u siječanj 2016. godine. Ono što čeka novu vladu. To je uobičajeni ritam kod smjene hrvatskih vlada - zaključio je Lovrinčević.

 

M.M.

Share
0