Bivši premijer i bivši predsjednik SDP-a Zoran Milanović postat će kandidat SDP-a za predsjednika Republike. O tome će u ponedjeljak raspravljati Predsjedništvo SDP-a, a koncem mjeseca još i Glavni odbor stranke koji bi trebao potvrditi takvu odluku, piše Jutarnji list.

Da će baš Milanović biti SDP-ov kandidat tvrde nam u vrhu stranke i iznose dva razloga za takvu odluku. Prvi je što je u dva istraživanja u kojima su se testirali kandidati Milanović uvjerljivo dominirao. Između osam predloženih imena među kojima su bili Tonino Picula, Ivo Josipović, navodno još Davorko Vidović, Biljana Borzan i drugi, preko 50 posto ispitanika se izjasnilo za Milanovića. Jedna anketa je rađena iz stranačkog call centra i to među članstvom i smipatizerima, a drugu je provela slovenska agencija, a u njoj su bili obuhvaćeni članovi stranke, simpatizeri i "obični" birači.

Drugi razlog da Milanović bude kandidat je što nitko drugi nije iskazao želju ići na izbore. Govorilo se da takve ambicije imaju Tonino Picula i bivši predsjendik Ivo Josipović, no oni ih nisu iznijeli. Za razliku od njih, Milanović je više puta razgovarao s predsjednikom SDP-a Davorom Bernardićem o mogućnosti da se kandidira za predsjednika.

Jutarnji doznaje kako je s njim na tim razgovorima svaki puta bio i Ivan Račan, što bi se moglo protumačiti da bi on mogao sudjelovati i u njegovoj kampanji.

Kada se nagađalo o tome da bi bivši predsjendik SDP-a mogao biti kandidat stranke za šefa države, otvorilo se pitanje predizbora, a na njemu su najviše inzistirali Milanovićevi žestoki protivnici u stranci. Predizbori nisu odgovarali Milanoviću, ali ni Bernardiću koji bi se morao suočiti s time da je određeni postotak članova stranke protiv njegove odluke da u utrku za Pantovčak pošalje svog prethodnika. No, u situaciji kada stranka ima samo jednog kandidata automatski se rješava pitanje predizbora koji postaju suvišni.

Drugo pitanje oko kojega je bilo dosta nagađanja i špekulacija koje su izlazile u javnost odnosilo se na to hoće li Milanović biti kandidat SDP-a ili udružene ljevice. U vrhu SDP-a tvrde da to ni u jednome trenutku nije bilo upitno jer Milanović želi ići na predsjedničke izbore jedino kao kandidat SDP-a, a osim toga SDP želi imati svoga kandidata.

- Ako će druge stranke podržati Milanovića, onda će ga podržati kao SDP-ova kandidata pri čemu je SDP stožerna stranka - poručuju iz SDP-a.

Za očekivati je da će stranke Amsterdamske koalicije također podržati Milanovića. Predsjednik HSS-a Krešo Beljak već je kazao da će podržati kandidata kojeg ponudi SDP, a takav bi se potez mogao očekivati i od ostalih stranaka ove koalicije, od IDS-a, preko Glasa, vjerojatno HSU-a koji je nedavno izašao, do Laburista.

Prema neslužbenim informacijama, Glas, odnosno Anka Mrak Taritaš, samo u jednome slučaju sigurno neće podržati Milanovićevu kandidaturu, a to je ako će ga podržati HNS koji je takvu mogućnost najavljivao. - Ako želi podršku Glasa, Milanović bi se morao zahvaliti HNS-u i odbiti njihovu podršku - tvrdi osoba bliska Mrak Taritaš u izjavi za Jutarnji list.

Dok se ljevica okuplja, desni politički spektar za sada nudi više kandidata. Tako se u kontekstu predsjedničke kandidature spominju Miroslav Škoro i Željko Glasnović, dok aktualna predsjednica Kolinda Grabar Kitarović još ne priopćava svoju moguću kandidaturu. Analitičari ne dvoje - takvo stanje posljedica je odnosa u HDZ-u te odnosa HDZ-a prema desnom djelu političkog spektra.

 

M.M.