Rusija je započela vojnu intervenciju u Siriji raspoređivanjem zračnog kontingenta u trajnoj sirijskoj bazi. Prema diplomatskim izvorima, jedan je kamp već uspostavljen u zračnoj bazi na području Damaska koju kontroliraju snage odane predsjedniku Bašar al-Asadu.

Očekuje se da će Rusija u dolazećim tjednima rasporediti nekoliko tisuća vojnog osoblja, uključujući savjetnike, instruktore, logističare i tehničare, prenose agencije.

U ovom trenutku nema konkretnih podataka o sastavu kontingenta, ali je Rusija ranije pregovarala o prodaji višenamjenskih MiG-ova 29 i podzvučnih naprednih aviona za trening Yak-130 a ima naznaka da je u Siriji već instaliran i ruski raketni sustav S-300, dometa od 120 do 200 kilometara.

Izraelski Ynetnews javlja kako nema sumnje da će pojačana ruska nazočnost u Siriji utjecati na postojeću dinamiku bliskoistočnih sukoba.

Rusi pokušavaju zaštititi svoju bazu u Sredozemlju

Rusija navodno nema ofenzivnih namjera prema Izraelu i drugim državama, a glavni cilj razmještanja je zadržavanje Assadova režima na vlasti u Siriji, gdje je u luci Tartus smještena i ruska baza, jedina te vrste na Sredozemlju. Zbog dubine mora do 1000 metara, zapadni stručnjaci smatraju kako je upravo Tartus  najbolja baza za pristanak ruskih podmornica.

Proruski diplomatski izvori navode da je Rusija, koja sumnjiče SAD zbog navodne potpore ISIL-u, nedavno  donijela zajedničku stratešku odluku kojom je definirano da će učiniti sve kako bi spriječili širenje i infiltraciju IS-a i drugih islamista na područja bivših sovjetskih republika s muslimanskom većinom. Istodobno, turski predsjednik Erdogan strahuje od potpore zapada Kurdima, inače šiitskim muslimanima koji se bore na strani zapadnih saveznika.

Analitičari vjeruju da je američka administracija potpuno svjesna ruske nakane da izravno intervenira u Siriji i pokuša zaštititi Assadov režim, iako još nije ponudila službenu reakciju na najnovije poteze ruske strane.

Sukob šiitskih i sunitskih muslimana

Dodatnu zanimljivost cijeloj ovoj situaciji daju i informacije prema kojima zapovjednu strukturu ISIL-a u vrlo velikoj mjeri čine bivši časnici  Sadama Huseina, poznati po netrpeljivošću spram šiitskim muslimanima.

Podsjetimo, zemlje sjeverne Afrike, pa sve do Sahare su u većini ili u glavnom naseljene sunitskim muslimanima, isto kao i Saudijska Arabija, Indonezija ili Bangladeš. Suniti su većinsko stanovništvo i u ratom zahvaćenoj Siriji ali i palestinskim područjima. Istodobno, Iran je jedina država u kojoj je službena religija šiitski islam. Kurdi, bez obzira živjeli oni u Turskoj, Siriji, Iraku ili Iranu su također Šiti. Trećina od ukupnog broja stanovnika Libanona su također Šiiti.

Izravna posljedica ratnih sukoba u ovom djelu svijeta su i migranti koji posljednjih dana, preko Turske, Grčke, Makedonije i Srbije, u sve većem broju  pristižu prema srednjoj i zapadnoj Europi.

 

M.M.

Share
0