Knjige „Tri rata - tri tragedije domobrana Kotara Metković“ dr. Ivana Jurića, poznatog hrvatskog povjesničara i pedagoga, predstavljena je u nedjelju, 21. srpnja, u prepunoj Galeriji Kulturnog Središta u Metkoviću u organizaciji Udruge HD Ogranak Metković a u prigodi obilježavanja 150. obljetnice hrvatskog domobranstva.

Knjigu su predstavili dr. Ivo Orešković, Ivan Vukelić, predsjednik Udruge Hrvatski domobran Zagreb, Željko Kulišić, predsjednik Udruge Hrvatski domobran Dubrovnik i fra Andrija dr. Nikić, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Mostaru i sami autor, koji je dosada objavio niz knjiga od kojih je poznata njegova doktorska disertacija „Donjoneretvanski kraj između dva svjetska rata (1918.-1941.). Dragovoljac je Domovinskoga rata i pričuvni časnik Hrvatske vojske, član matice hrvatske od 1957, i jedan od osnivača ogranka Matice hrvatske u Metkoviću 1968, i njezin prvi predsjednik 197o.1971. godine. , bio je glavni i odgovorni urednik „Ratnog neretvanskog vjesnika“ i „Biltena 116. brigade“. Dobitnik je spomenice Domovinskoga rata 1990./1991. i odličja „Red hrvatskog trolista“, član je hrvatskog žrtvoslovnog društva 1998., dobio je nagradu Grada Metkovića i Županije dubrovačko-neretvanske za svoj znanstveni rad i promicanje Županije u zemlji i svijetu. 2014. dobio je nagradu grada Metkovića za životno djelo.

U programu koji je vodio Zvonko Nikolić, počasni predsjednik Udruge Hrvatski domobran Metković sudjelovala je i mješovita klapa „Sveti Nikola“ Župe sv. Nikole iz Metkovića, koja je otpjevala „Lijepu našu“, a dio pjesme Rajska djevo kraljice Hrvata“ otpjevala je Tereza Jadreško. Predstavljanje knjige je izazvalo veliko zanimanje javnosti, tražila se stolica više, a nazočila je zamjenica dubrovačko-neretvanskog župana Žaklina Marević te gradonačelnik Dalibor Milan sa svojim zamjenicima Robertom Dokom i Damirom Raičem…

Knjigu objavljenu u nakladi Udruge Hrvatski Domobran, Ogranak Metković i HD Dubrovnik, uredio je Anto Miškić. Recenzenti dr. Stjepan Čović i dr. Ivo Orešković, o knjizi su kazali da na temelju relevantne literature autor Ivan Jurić u ovoj knjizi iznosi povijest hrvatskog domobranstva uoči Hrvatsko-ugarske nagodbe 1868. do njegove obnove u Domovinsko obrambenom ratu, riječ je, kako pisac kaže, o prvoj hrvatskoj modernoj vojsci s nacionalnim obilježjima.

U prvom dijelu knjige, autor se nužno osvrće na širi kontekst monarhijske i europske povijesti, potom na okolnosti tijekom i nakon Prvoga svjetskoga rata kada se formira domobranstvo u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, te opisuje njegovu nesretnu sudbinu tijekom i nakon Drugog svjetskog rata i daje najvažnije činjenice o obnovljenom domobranstvu u Domovinsko obrambenom ratu. U knjizi su doneseni brojni podatci o domobranskim postrojbama i domobranima iz Kotara Metković u sva ti rata. Drugi dio knjige posvećen je popisima, ranjenih zarobljenih na temelju arhivskih izvora i uz pomoć brojnih suradnika, ponajviše neretvanskih župnika.

Opsežne podatke za Prvi svjetski rat i zarobljeništvo sedam tisuća hrvatskih domobrana na talijanskom otoku Asinari (u blizini Sicilije) prikupila je Petra Talajić, slijede popis poginulih domobrana u Drugom svjetskom ratu po župama te popisi ubijenih tijekom komunističke odmazde u vrijeme i nakon Bleiburga. Najzad, tu je i popis o podacima o poginulim pripadnicima 116. brigade, domobranske pukovnije i drugih metkovskih branitelja u Domovinskome ratu… U knjizi se donose i brojni zanimljivi podaci o vojnom ustrojstvu, zapovjednicima, časnicima, najistaknutijim domobrana i njihovim ratnim podvizima u kopnenoj vojsci, ratnoj mornarici i zrakoplovstvu.

- Knjiga dr. Ivana Jurića „Tri rata - tri tragedije domobrana Kotara Metković s vrijednim dodacima, popisima poginulih i brojnim fotografijama, predstavlja značajan doprinos zavičajnoj povijesti Metkovića i Donje Neretve. Njime je obuhvaćena slika poznata i zanemarena sudbina običnih hrvatskih ljudi u vihorima triju ratova. Po prvi put na jednom mjestu donesena su imena i prezimena poginulih domobrana čine se na neki način ispunio stari dug, kakao ljudski tako i historiografski. – zaključili su predstavljači.

 

D. Zeljko Selak