Split: Održan znanstveni skup o čakavštini

U ponedjeljak, 21. rujna u HAZU u Splitu održan je znanstveni skup Čakavština: Čakavski idiomi i hrvatski jezični identitet. Sudionike je na početku skupa pozdravio akademik Nenada Cambji, potom slijedilo prvi dio predavanja na temu čakavština u prošlosti i sadašnjosti, migracije i inojezični kontakti, kojega je moderirala Martina Barišić.

Amir Kapetanović je govorio o čakavnosti najstarijih hrvatskih jezičnih potvrda, a o čakavštini u migracijama ili što nam poručuje govor koji preživljavaše nakon što Turci nalegoše na jezik hrvatski govorila je Sanja Vulić, o lingvističkim kalkovima i hibridnim složenicama u čakavskim govorima kao posljedica hrvatsko-talijanskih dodira izlagala je Ljerka Šimunković. Marijana Alujević Jukić govorila je o iskoristivosti romanskog leksičkog fonda splitskog govora u glotodidaktičke svrhe. Potom je slijedio treći dio predavanja o suvremenom čakavskom mjesnom govoru, o metodologiji, dijalektološki, sociolingvistički i kulturološki pristup, a moderator je bio Amir Kapetanović.

O metodološkim načelima u istraživanju čakavskog govora govorila je Irena Miloš, a o čakavštini i Hrvatskom jezičnom atlasu Mijo Lončarić, a predavanje Marijane Tomelić Ćurlin o jezičnim posebnostima govora Kućišta na zapadnom dijelu poluotoka Pelješca izazvalo je posebnu pozornost, dok je iz bračke čakavštine: napomene o govoru mlađih predstavio Filip Galović a o splitskom govoru kao nematerijalnom kulturnom dobru govorila je Ivana Kurtović Budja.

Treći dio skupa koji je moderirala Sanja Vulić odnosio se na čakavsku paremiologiju i onomastiku, pa je u svom izlaganju Joško Božanić govorio o poslovicama otoka Visa, a Katarina Lozić Knezović i Marina Marasović- Alujević govorile su o toponimima predhrvatskog podrijetla na Drveniku i Ploči. Tanja Brešan Ančić izlagala je o toponimima Staroga grada na Hvaru, a u četvrtom dijelu, završnom, koji je govorio o suvremenim popularnoj čakavskoj pisanoj riječi moderirala je Marijana Tomelić, a prvo izlaganje je imala Martina Bašić a jezičnim značajkama neobjavljene pjesničke zbirke mladoga griškog pjesnika i šansonjera Nevena Barca. O vremenu od Marka Marulića do Miljenka Smoje – kako su se gubili nastavci za genitiv množine imenice svih triju rodova govorila je Dunja Jutronić, a završno izlaganje imala je Dijana Ćurković o Čakavskim jezičnim elementima u modernom splitskom govoru na primjeru pjesme „Ništa kontra Splita“.

Dragica Zeljko