Izbjeglička kriza bila je glavna tema jučerašnje Međunarodne sigurnosne konferencije u organizaciji HDZ-ove zaklade hrvatskog državnog zavjeta i Konrad Adenaur Stiftunga.

Konferencija je okupila mnoge domaće i strane stručnjake, a šef HDZ-a Tomislav Karamarko naglasio je kako se Hrvatska upravo suočava s valom izbjeglica, ali da je izostao organizirani pristup.

-Sada su zatvorene granice, noćas su zatvorene granice. Da ste to spomenuli prije 24 sata kao dio rješenja, bili biste proglašeni ksenofobima. I što sad? Postaje li Hrvatska sabirni centar i slijepo crijevo kretanja enormnog broja neusrećenih? Ali nekih s vrlo specifičnim namjerama. Što to znači za našu zemlju bremenitu gospodarskim i demografskim problemima? Možemo samo, nažalost, pesimistički pretpostavljati. Hrvatska, ali Europa u cjelini, moraju naći mehanizme kojima će odgovoriti na ovu izvanrednu situaciju. Ukoliko se ne pronađe rješenje hoće li biti prihvatljivo svim članicama EU mogao bit to biti početak kraja sna o slobodi kretanja na jedinstvenom europskom prostoru - istaknuo je Karamarko.

Naglasio je kako se Hrvatska danas, kao dio EU, suočava sa sigurnosnim izazovima koji svoje izvorište imaju izvan naših granica. Neki najvećih od njih, dodao je predsjednik HDZ-a,  svakako su terorističke prijetnje ISIL-a kojima su direktno izloženi hrvatski državljani.

-Ilegalni imigranti iz sjeverne Afrike i Bliskog istoka i s tom migracijom povezani izazovi, ugroze koje proizlaze iz ukrajinske krize, energetska ovisnost posebice jednog dijela zemalja EU a dijelom i Hrvatske. Sukobi na sjeveru Afrike, Bliskom istoku, Iraku, Afganistanu još uvijek nisu riješeni  a doveli su do najveće izbjegličke krize nakon Drugog svjetskog rata. Europa je podijeljena, nejedinstvena i bez konkretnih rješenja. Dok jedni izbjegličku krizu doživljavaju kao prvorazredno humanitarno pitanje, za druge je to prvorazredno sigurnosno pitanje. S rastom broja izbjeglica, imigranata značajno raste i protuimigrantsko raspoloženje, pa se neke zemlje otvoreno protive prihvatu izbjeglica i migranata. Hrvatska se upravo suočava s prvim valom ulaska izbjeglica pri čemu nas Vlada uvjerava da smo spremni suočiti se s izbjegličkim kaosom. Da li je Hrvatska doista spremna prihvatiti toliki val izbjeglica? Zašto dopuštamo nekontrolirani ulazak velikog broja ljudi u Hrvatsku? Hoće li ovaj izbjeglički egzodus u konačnici destabilizirati čitavu Europu? Pitanja su to koja traže konkretne odgovore, ozbiljan, organiziran pristup a ne prazna obećanja onih koji nisu sposobni upravljati ovom teškom krizom - kazao je Karamarko.

Neizravno je optužio Ranka Ostojića da je lagao kad je kazao da je s partnerima u EU dogovoren koridor, poglavito sa Slovenijom, što je slovenski premijer Miro Cerar demantirao.

-Besposleno promatranje događaja u Grčkoj, Makedoniji, Srbiji, nijemo promatranje gradnje ograda na mađarskoj granici. Zar zatvaranje te granice nije određivalo budući smjer kretanja unesrećenih ljudi? Ponadali smo se da je hrvatska Vlada dogovorila tranzit sa Slovenijom i drugim partnerima u EU. Slovenski premijer nas budi iz sna izjavivši kako hrvatski ministar unutarnjih poslova izgovara neistinu tvrdeći da je bilo što dogovoreno. Dakle, bez analitičkog pristupa događajima, bez anticipacije mogućih scenarija i bez ikakve diplomatske aktivnosti, doveli su Hrvatsku u vrlo ozbiljnu sigurnosnu situaciju - kazao je Karamarko.

Ukazao je na djelovanje po europskom načelu solidarnosti, ali uz obvezu zaštite i europske i nacionalne sigurnosti.

-Bez obzira na potencijalnu ranjivost Hrvatske zbog izloženosti svim tim oblicima ugroza, usudio bih se reći da se dugoročno jedna od najvećih ugroza kojoj je Hrvatska izložena pogleda se u vrlo negativnim demografskim kretanjima. Svakodnevno gledamo egzodus mladih visokoobrazovanih ljudi iz sela u grad, iz grada u svijet, egzodus čitavih obitelji koje bi trebale biti pokretač budućeg razvoja naše zemlje. Da se fugi niz godina suočavamo s fenomenom demografskog starenja i odumiranja hrvatske populacije, posljedice čega su vidljive ne samo u negativnom prirastu stanovništva već i u neodrživosti dugoročne gospodarske politike države. Stoga, ne osiguramo li još danas uvjete za dostojan život naših ljudi u svojoj domovini, sutra će biti kasno. Tada nam nikakva sigurnosna, gospodarska i neka druga strategija više neće biti potrebna. S druge strane izostanak odgovarajuće reakcije hrvatske vlade na svjetsku gospodarsku krizu produbila je fiskalne i monetarne slabosti blokirajući tako prostor za daljnji rast i razvoj gospodarstva a tim i za provedbu snažne nacionalne populacijske politike - rekao je predsjednik HDZ-a.

Zaključio je kako su Hrvatskoj potrebne reforme u gotovo svim sektorima.

-Reforma sektora nacionalne sigurnosti bit će odgovor na sve prijetnje i izazove s kojima se susrećemo danas. Siguran sam da ćemo i na današnjoj konferenciji, koju u ovom trenutku otvaram, čuti neke prijedloge odgovora na te izazove - zaključio je Karamarko.

2014. se u Hrvatskoj rodilo najmanje djece u povijesti

Nakon govora predsjednika Tomislava Karamarka i savjetnika Predsjednice RH za obranu i nacionalnu sigurnost Josipa Buljevića otpočeo je program rasprave po panelima.

U prvom panelu na temu Sigurnosni izazovi 2015. - 2025. panelisti su bili Ian Brzezinski (The Brezezinski Group LLC, SAD), prof. dr. Carolyn Haggis (Europski centar za sigurnosne studije George C. Marshall), Monika Hohlmeier (koordinatorica u Odboru za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove u EP-u), prof. dr. Matthew Rhodes (profesor studija nacionalne sigurnosti i direktor programa za srednju i jugoistočnu Europu u Europskom centru za sigurnosne studije George Marshall). A pridružio im se i dr. sc. Ralf Brauksiepe (državni tajnik u Ministarstvu obrane Savezne Republike Njemačke). Moderator je bio mr. sc. Nikola Brzica.

Na drugom panelu, održanom pod nazivom  "Izazovi nacionalnoj sigurnosti - hrvatski odgovor" raspravljalo se o čitavom nizu konvencionalnih i nekonvencionalnih izazova i prijetnji među kojima su i teme negativnog demografskog trenda, nezaposlenosti, siromaštva, klimatskih promjena, korupcije, itd.

Tijekom rasprave iznesena je i činjenica Iznesene da je Hrvatska među 15 demografski gledano najstarijih nacija  u svijetu, a 2014. se u Hrvatskoj rodilo najmanje djece u povijesti.

Panelisti su bili prof.dr.sc. Miroslav Tuđman (predsjednik saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost), prof. dr. sc. Krešimir Ćosić (profesor na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu i bivši zamjenik ministra obrane), Simona Kuti (Institut za migracije i narodnost) i prof. dr. sc. Vlatko Cvrtila (dekan VERN-a). Moderator je bio dr. sc. Mladen Nakić.

 

M.M.

Share
0