Razina samodestrukcije u Hrvatskoj poprima kataklizmičke razmjere. Ukratko, mi smo protiv svega, samo ne znamo zašto. Mi smo protiv investicije jer će time zaraditi drugi. Ali zar zarada i protok kapitala nisu sastavni dio kapitalizma, istog onog kapitalizma i slobodnog tržišta koje smo branili u rovovima devedesetih rame uz rame sa bitkom za slobodu.

Odjednom, svi smo postali ekološki osviješteni da nam Greenpeace nije ni do koljena. Izvlače se podaci o emisiji CO2, količini žive, zagrijavanju rijeka i oceana, ugrožavanju biljnog i životinjskog svijeta…. O ekologiji i ekološkim problemima pričaju svi osim onih koji bi trebali dati relevantne podatke, nadležni Instituti i Zavodi. Je li možda netko u sili članaka o ekološkim problemima koje će izazvati određene investicije u energetici čuo mišljenje Instituta Hrvoje Požar ili Nastavnog zavoda za javno zdravstvo ili možda Fonda za zaštitu okoliša? Nije, jer institucije koje bi se trebale baviti ovim problemima i njihovi stavovi jednostavno nisu interesantni medijima, puno su zanimljiviji kafanski ekološki pokreti na čelu s Mirom Buljom! Kako smo se doveli u poziciju da nam kafana vodi državu?

Jednostavno, u ovoj državi struka se ne cijeni i nikada se nije cijenila. Važniji su i bolje prihvaćeni podaci o zagrijavanju Cetine koje u svojoj glavi smisli i javnosti prezentira Miro Bulj nego deset akademika i sveučilišnih profesora. No, jeste li ikada čuli alternativu koja se nudi, što ti kafanski ekolozi i znanstvenici nude kako bi se smanjila ovisnost RH o uvezenim energentima koja danas iznosi gotovo 50 posto? Niste, jer niti jedan alternativni prijedlog, smišljen, koncizan i ostvariv, nitko od novostasalih ekologa ne može ponuditi niti to zna.

Idemo redom, u Hrvatskoj su nedavno redom padali Ombla, Plomin, TE Ploče, a sada i TE Peruća. Zaštita biljnog i životinjskog svijeta, fosilna goriva, ugrožena poljoprivreda, ugrožen turizam… samo su neki od argumenta koji su van snage stavili neke od ključnih energetskih projekata. Iza svake od navedenih akcija slijedi medijsko kukanje istih tih političara kako izumiremo, jer, eto, svake godine nas više umre nego se rodi, a iseljavanje je poprimilo drastične razmjere. No, rijetki se posipaju pepelom i priznaju kako nepromišljene, populističke, akcije rezultiraju dodatnom deindustrijalizacijom zemlje i zaustavljanjem bilo kakvog napretka. U pustoj, zelenoj i modroj Hrvatskoj biti će očuvan biljni i životinjski svijet, samo ljudski rod će se uskoro, zahvaljujući i multidisciplinarnim političarima-ekolozima uskoro moći izbrojiti na prste jedne ruke.

Preduvjet bilo kakve reindustrijalizacije i razvoja je osiguravanje dostatne količine jeftinih energenata. Najveći svjetski sukobi bijesne upravo zbog činjenice da nacionalne države pokušavaju svojim gospodarstvima priskrbiti dostatne količine jeftinih energenata. Pravo je svake države da se bori za svoje interese i da čuva svoju energetsku suverenost. Treba li uopće raspravljati o mogućem industrijskom iskoraku kada uvozimo gotovo 50 posto energenata dok nam gigavti i gigavati električne energije pred nosom mirno otječu u more uz zvuke Buljeve rere.

Naravno, potrebno je zaštititi okoliš koji je preduvjet razvoja turizma, ali i zaštite zdravlja, međutim, valjda bi u ozbiljnoj državi svoje stavove o tome trebale dati nadležne institucije. Ovako, ispada kako svaku investiciju od nacionalnog značenja u ovoj zemlji može zaustaviti par tura pića u seoskoj birtiji. Nakon svake ture rode se novi, snažni i osviješteni, ekolozi spremni argumentima potući svakog akademika. Na koncu, postavlja se pitanje – je li ti i takvi ekolozi svjesno ili nesvjesno rade za tuđe interese?

Trgovina i uvoz energenata veliki je posao, posao u kojem se okreću milijarde, energenti drže u pokornosti i mnogo veće narode od Hrvata. Pogledajte samo što se događa s Ukrajinom. Na koncu, što je nekoliko tura pića u seoskoj birtiji u odnosu na milijarde koje će Hrvati svake godine uplatiti na račun inozemnih opskrbljivača energentima. Stoga, čuvajte se ekologa koji ne znaju objasniti ni proces fotosinteze.          

 

Željko Primorac

Share
0