Austrija, Slovenija i Hrvatska osnivaju zajedničku komisiju za istraživanje komunističkih zločina
U koruškom parlamentu donesena je odluka o osnivanju komisije koja bi trebala istraživati zločine jugoslavenskih komunista koji su se dogodili na područje današnje Slovenije i Austrije 1945. godine, u posljednjim danima i nakon službenog završetka II. svjetskog rata.
U službenoj odluci koruškog parlamenta – koju je tportal.hr ekskluzivno dobio iz ureda Josefa Lobniga, predsjednika koruškog paralementa - stoji, između ostaloga, kako se potiče koruška pokrajinska vlada da započne pregovore s austrijskom vladom i posebice kancelarom.
Od koruškog župana Gerharda Doerflera zahtijeva se da isposluje pokretanje 'znanstvenog i istraživačkog projekta', na kojem bi zajedno radili Austrija, Slovenija i Hrvatska, a sa ciljem 'obrađivanja protjerivanja i ubojstava koje su počinili partizani'.
Istraživanja bi trebali voditi povjesničari iz Austrije, Slovenije i Hrvatske
Istraživačku komisiju bi, po odluci koruškog parlamenta, trebali voditi povjesničari iz triju spomenutih država, te sve zajedno treba rezultirati i 'ekshumiranjem posmrtnih ostataka žrtava komunističkih zločina iz već poznatih masovnih grobnica u Austriji, Sloveniji i Hrvatskoj', kako bi se ispoštovale želje potomaka žrtava, tvrdi tportal.hr.
Nadalje, odluka koruškog parlamenta u svojih šest točaka predlaže da se rezultati istraživanja kasnije koriste u školskom programu, a predlažu također da financiranje rada komisije za istraživanje partizanskih zločina u jednakom omjeru snose Austrija, Slovenija i Hrvatska.
Ukratko, mnogo je tu još nepoznanica te ne postoji nikakva garancija da će austrijska vlada uopće biti zainteresirana za uspostavu takve komisije (između ostaloga i zato što u Koruškoj vlada bivša stranka Joerga Haidera, dok je na državnoj razini na vlasti velika koalicija socijaldemokrata i konzervativnih narodnjaka), kao ni da će onda Slovenija i Hrvatska ući u pokretanje takvog istraživačkog projekta. Postavlja se i pitanje tko bi bili članovi komisije za istraživanje partizanskih zločina i po kojem ključu bi se birali.
Svjedočenje Josipa Jurčevića u Koruškoj
Koruški parlament odluku je donio i zbog svjedočenja hrvatskog povjesničara Josipa Jurčevića s Instituta 'Ivo Pilar', koji za tportal.hr opisao detalje spomenutog svjedočenja.
'Zastupnici pokrajinskog parlamenta u Koruškoj pozvali su me da im u nekoliko navrata izložim svoja znanstvenoistraživačka saznanja o ustroju i načinu djelovanja represivnog sustava komunističke Jugoslavije pri kraju Drugog svjetskog rata i u poratnom razdoblju. Posebno su ih zanimali poratni zločini i ostala nelegalna djelovanja jugoslavenskog komunističkog režima na austrijskom teritoriju, te stanje odgovarajuće arhivske građe i sadašnje društveno ozračje u Hrvatskoj glede spremnosti na suočavanja sa zločinima totalitarnog režima komunističke Jugoslavije', kazao je Jurčević.
Jurčević smatra kako nije nemoguće osnovati takvu komisiju.
'Politički kontekst Europske unije ne samo što to omogućuje, nego je to postavio obvezujućim u nizu svojih vrijednosnih, političkih i ostalih dokumenata. Nažalost, upravljačke strukture u Hrvatskoj pred ovim problemom upornije od nojeva drže glavu u pijesku', tvrdi dr. Josip Jurčević.
Povjesničar Jurčević kaže da bi rado bio član takve komisije, jer 'već dvadesetak godina prema znanstvenim kriterijima istražuje ovu temu, na kojoj je 2000. godine i doktorirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu'.
Za ostale članove komisije Jurčević navodi kriterije prema kojima bi trebali biti izabrani.
'Iznimno je važno da u komisiju uđu znanstvenici i društveni uglednici koji su već dokazali stručnost i zauzetost za opće dobro te moralnu otpornost prema različitim partrikularnim i korupcijskim zahtjevima. Njihova zadaća jest utvrditi objektivnu, činjeničnu istinu, te je afirmativno implementirati u cjelokupni institucijski i društveni život, sukladno europskoj humanističkoj i demokratskoj vrijednosnoj paradigmi. Na taj način bi se izbjegle zamke plitkosti dnevnopolitičkih interesa', ističe dr. Josip Jurčević.
Biološki potomci i ideološki klonovi titoizma
Međutim, Jurčević smatra da se titoizam, koji se i danas i te kako osjeti u Hrvatskoj, preko svojih bioloških i ideoloških potomaka pokušati onemogućiti ova istraživanja.
'Posebno je znakovito što se produžena moć toga zločinačkog sustava – preko bioloških potomaka i ideoloških klonova - i protekla dva desetljeća nastavila očitovati u formalno demokratskim upravljačkim strukturama Republike Hrvatske. Ta pogledajte radikalnu bešćutnost s kojom asocijalni nositelji moći u hrvatskim državnim i društvenim institucijama pljačkaju sve hrvatske materijalne i identitetske vrijednosti, uništavajući tako budućnost i još nerođenih naraštaja hrvatskih građana', zaključio je dr. Josip Jurčević.
D. Šimić
