Komisija Hrvatske biskupske konferencije "Iustitia et pax" poziva vjernike, kao i sve građane Republike Hrvatske, na sudjelovanje u izborima zastupnika za Europski parlament u nedjelju, 26. svibnja. Posebne naglaske izjave na tu temu, na današnjoj konferenciji na novinare u sjedištu HBK u Zagrebu predstavili su, u ime Komisije, tajnik mons. prof. dr. sc. Vladimir Dugalić, te članovi prof. dr. sc. Nenad Hlača i dr. sc. Neven Šimac.

“Sljedeće nedjelje su izbori za Europski parlament gdje ćemo i mi, kao punopravna članica EU izaći drugi put i birati svoje europarlamentarce. Smatrali smo da je to prigoda da se oglasimo, jer želimo vjernike pozvati na odgovornost, ne ulazeći u njihove savjesti i slobodu njihovog izbora potaknuti ih da izađu na ove izbore”, poručio je u uvodu predstavljanja Izjave mons. Dugalić. Napomenuo je ujedno kako “vjera ima društvenu dimenziju i nije samo privatna stvar pojedinca.” Pritom je podsjetio na nauk Katekizma Katoličke Crkve i Kompencij socijalnog nauka Crkve koji ističu da među temeljne dužnosti vjernika pripada izaći na izbore i birati javnu vlast: “Izbori za Europski parlament pripadaju u tu kategoriju. Naši predstavnici ulaze u tijelo koje je zakonotvorno i koje utječe na naš život u Hrvatskoj.” Ukazao je i na važnost još jedne izjave na ovu temu, onu koji je u Milanu 16. veljače ove godine potpisala Inicijativa kršćana za Europu (IXE). Ta izjava potiče građane u svim zemljama članicama EU, posebno mlade ljude, da izađu na izbore. Prema tom tekstu, prioriteti Europe su: solidarnost kojom se ponovno grade veze među ljudima, brižnost za naš zajednički dom, te supsidijarnost kako bi se poštovala različitost. IXE ističe: svijest o ozbiljnoj prijetnji niske izborne izlaznosti ili odbijanja sudjelovanja u zajedničkoj političkoj raspravi, želju nadići postojeća nerazumijevanja i napetosti unutar EU, posebice između njezina sjevera i juga, istoka i zapada; vjeruje u humanocentričnu uniju koja štiti svoje građane, poštuje načelo supsidijarnosti i koja je diljem svijeta pošten partner; vjeruje u budućnost ujedinjene Europe zasnovane na solidarnosti; zauzeta je za osnaženje nade koju nosi zajednički europski projekt.

Dr. Neven Šimac rekao je kako su ovi izbori vrlo važni, jer “vremena su prijelomna, a promjene koje su se dogodile u Europi od vremena njezinih kršćanskih otaca – Schumana, Adenauera i De Gasperija – danas su stubokom različite.” Stoga smatra da je potrebno vidjeti do koje mjere i da li uopće pojedina država sama može odgovoriti na te izazove vremena, ili pak je potrebno biti zajedno, u prostoru koji štiti i promiče ugrožene vrijednosti.” Promjene su primjetne od kraja sedamdesetih godina XX. stoljeća: “ljudski rad i dostojanstvo sve su više ugroženi novim fragmentiranjem rada i njegovom prekarnošću, ugrožena su i neobnovljiva dobra zemlje i biodiverzitet u snažnoj mjeri.” Zato je dr. Šimac naglasio potrebu zaštite rada koji je sve manje zaštićen. Ujedno je ukazao na problem: “Kapitalu je dana potpuna sigurnost i mogućnost djelovanja, novac je zavladao i gospodarstvom i politikom, i privatnim i javnim interesima.” Zato se zapitao: “Nije li potrebno vratiti se u one vrijednosti koje su potaknuli kršćanski oci Europe i koje su danas univerzalne?” Primjetno je kako siromaštvo sve više raste, nezaposlenost opada, ali fragmentarnost i prekarnost rada ugrožava svijet. Stoga dr. Šimac zaključuje: “Na nama je da se pobrinemo za naraštaje koji dolaze. Nemamo pravo odustati, apstinirati i kritizirati ako se sami ne aktiviramo, zato što je Europski parlament postao stvari zakonotvorac EU, on donosi opća pravila.”

Dr. Nenad Hlača podsjetio je da je hrvatski narod preko doticaja s kršćanstvom, davno prije ulaska u EU, ušao u europski civilizacijski krug koji je odredio našu povijest i kulturu, te nam omogućio opstanak: “Mi smo se formalno tek prije pet godina uključili u nešto u čemu smo civilizacijski, upravo zahvaljujući Katoličkoj Crkvi, stoljećima pripadali. Sve što je bilo važno – naša pismenost, glazba, slikarstvo – sve je to vezano uz povijest kršćanstva.” Osvrnuo se i na slabu izlaznost građana na europske izbore smatrajući da je doprinos odbojnosti prema toj dužnosti dao i način kako je Hrvatska ušla u EU: “Ušli smo u nezgodnim vremenima, u dugotrajnom i za Hrvate često puta ponižavajućem postupku. Zato je možda i izrazita odbojnost u javnosti, i možda je zbog toga odaziv na izbore bio loš.” Poruka Komisije “Iustitia et pax” je poziv na povratak korijenima: “Izlaskom na ove izbore, bez obzira na nezgodne sheme i političke modele, velike liste i ogroman broj stranaka, treba dati glas onima koji će nas predstavljati i koji će voditi ovo naše zajedništvo kojem pripadamo stoljećima.” Dr. Hlača je komentirao i dosadašnju predizbornu kampanju u hrvatskoj javnosti. Opisao ju je kao prizemnu političku kampanju koja je, po njegovom mišljenju neopravdano, naglasak stavila na EU fondove. Međutim, Europu očekuju brojni drugi izazovi, među ostalim egzistencijalni problemi zajednički svim europskim građanima, primjerice rad koji je plaćen kako bi radniku i njegovoj obitelji omogućio dostojanstven život. Uz zaštitu rada i socijalnih prava, izazov su: migracije, porezna politika nije idealna, potrebno je preispitati nadležnosti i funkcioniranje EU, ekološki problemi i klimatske promjene. Zato je istaknuo: “Doista je odgovornost aktivno sudjelovati i procijeniti tko će najbolje zastupati vaše vrijednosti i vaše interese u novom sazivu Europskog parlamenta.” U njemu hrvatski predstavnici moraju biti aktivni i razmišljati o interesima Hrvatske. “Ljudsko dostojanstvo i autonomija osobe, te krovne i povezne kršćanske i općeljudske vrjednote moraju postati kriterijem i imperativom prilagodbi i promjena u Europskoj uniji”, stoji u Izjavi Komisije HBK “Iustitia et pax” koju je potpisao predsjednik Komisije mons. Đuro Hranić, đakovačko-osječki nadbiskup. Zato dr. Hlača sugerira izbor kandidata za koje smo uvjereni da će najbolje štititi interese Hrvatske, ali i kršćanske vrijednosti koje su doboko prisutne u tradiciji i kulturi hrvatskoga naroda. “Izađite na izbore i budite svjesni da se ne radi o neformalnim ili manje važnim izborima u odnosu na lokalne, jer je Hrvatska članica EU. I za sve ono što se odlučuje, a tek slijede bitne, važne i delikatne odluke, važno je imati odgovorne, razumne, pametne i mudre političare koji će, polazeći od naše kršćanske tradicije, štititi interese građana RH, ali istodobno i građana EU.”

Na kraju predstavljanja Izjave Komisije “Iustitia et pax” dr. Šimac je sažeo ono na čemu se njome inzistira: “Inzistira se na nečemu čega nije bilo u početku osnivanja današnje EU: nadležnost samih država u socijalnim pitanjima i poreznoj politici. Polako se vidjelo da se bez ta dva elementa Europi ne može vratiti dušu, onu plemenitost koja je inspirirala kršćanske oce Europe. Zato inzistiramo na socijalnoj kršćanskoj ekonomiji i na stupu socijalnih prava, politici solidarnosti, uzajamnosti, konvergencije i napretka. Europi vratiti dušu kroz socijalu i zaštitu stvorenoga.”

M.M.