KOLUMNA DAMIRA PEŠORDE - SECIRANJE KAOSA

 

Damir Pešorda: Nije u šoldima sve

Idem neki dan Maksimirskom ulicom, prolaze dvojica mlađih muškaraca. Razgovaraju - a o čemu bi drugom - o nogometu. Jedan stasit, bradat, malo duže kose, umjetnički tip. Proklinje imaginarne novinare koje će kupiti ili je već kupio ..mali štakor'', ''utajivač poreza…''. Ovo 'utajivač poreza' rekao je s tolikim gađenjem kao da se radi najgorem kriminalcu, silovatelju ili ubojici.

Damir Pešorda: Što bismo mi bez EU!

Pročitao sam ovih dana, pripremajući se pisati o njima, dva netom objavljena povijesna romana Hrvoja Hitreca. U jednom se tematizira hrvatsko osamnaesto stoljeće i barun Franjo Trenk, a u drugom sedamnaesto stoljeće i hrvatski ban Nikola VII. Zrinski, autor prvog spjeva na mađarskom jeziku "Szigeti veszedelem''.

Damir Pešorda: Nogomet i politika

Nogomet je, kao i sve što privlači veliku pozornost masa, do srži prožet politikom. Ovih dana kada je nogometna euforija obuzela svijet, to se vidi najbolje. Mene je svjetsko prvenstvo u Rusiji još jednom podsjetilo na to koliko je Jugoslavija bila promašena i loše posložena država.

Damir Pešorda: Ustaše i partizani

Uobičajilo se u našoj javnosti da se rasprave o ustašama i partizanima optužuje za izostanak brige za važna pitanja suvremenog života hrvatskog društva. Tko god ne zna što bi pametno rekao o problemima koji muče suvremenu Hrvatsku, okomi se na besplodne rasprave o ustašama i partizanima. Pri tomu i sam zaboravi reći kako bi on riješio taj problem koji je, po njegovom mišljenju, zapostavljen uslijed rasprave o ustašama i partizanima.

Damir Pešorda: HDZ po mjeri Pupovca i Radina

Prije nego je Plenković nakon pobjede HDZ-a na izborima počeo sastavljati vladu, Furio je Radin rezolutno ustvrdio: ''Neću podržati vladu u kojoj je Hasanbegović''. A poznato je još od Sanaderove izdaje tuđmanovskog nasljeđa da nema hrvatske vlade bez Pupovčeva i Radinova blagoslova.

Damir Pešorda: Matica protiv Matoša

Kako dugi niz stoljeća nisu imali svoju državu, Hrvati još uvijek ne poimaju stvarnu važnost nacionalnih institucija. A ni hrvatski nacionalne institucije nisu jasno i jednoznačno određene kao nacionalne, hrvatske, te stoga ne mogu odigrati onu ulogu koju bi trebale. Uostalom, naša je Akademija nastala kao JAZU, a naša je Matica nastala kao Matica ilirska. 

Damir Pešorda: Talačka kriza

Još u vrijeme dok je Hrvatska zdušno pomagala u hvatanju generala Gotovine, uvriježila se u javnom prostoru rečenica kako ''Hrvatska ne može biti talac jednog čovjeka''. Otada se diskurs ''talačke krize'' ustalio u hrvatskom političkom govoru. Kad se rušilo Karamarka u optjecaj je ušla inačica kako ''stranka ne može biti talac jednoga čovjeka''.

Damir Pešorda: Vrag u povijesti

Po kršćanskom učenju poviješću ravna Providnost i povijest nije ništa drugo nego događanje Spasa, to jest uspostave Božjeg kraljevstva. Vrag je, držali su stari kršćanski mislioci, oponašatelj, nesposoban za kreaciju, Božji majmun. Vrag parazitira na Božjem djelu, ali i na ljudskom od Boga inspiriranom stvaralaštvu – tako da ga kvari, izopačuje, navodi na zlo.

Damir Pešorda: Popis sablazni

Već odavno podjela na lijeve i desne ne opisuje dobro podjele na političkoj sceni, ni u Hrvatskoj ni u svijetu. Svi osjećamo da se da se ta podjela istrošila, ali ne nalazimo odgovarajuću zamjenu. Držim da je to stoga što je u postmodernom društvu postalo sasvim normalno, štoviše poželjno, spajati nespojivo, miješati ono što ne ide zajedno.

Damir Pešorda: Lijevi marš

Danas ljudi žive duže nego ikada u povijesti, a svijet se mijenja brže nego ikada. Tako da prosječan čovjek mora barem dva-tri puta promijeniti pogled na svijet ako želi ići ukorak s tim promjenama, ostati u trendu.