'Gledajte, u Hrvatskoj, pa čak i mediji, koji su bez ikakvog utjecaja sa strane Vlade u Hrvatskoj, oni su na mojoj strani', riječi su Zorana Milanovića, izgovorio ih je prije nekoliko tjedana. Istinita je to činjenica, tko bi u nju posumnjao ali, zbog čega su mediji na njegovoj strani?

SDP-ov čelnik je uvjeren kako naklonost medija prema njemu proizlazi iz činjenice da je uspješan premijer unatoč tome što je u svom mandatu zadužio zemlju s preko sto milijardi kuna. Tako eto zaključuje čovjek u čijoj je glavi Hrvatska slučajna država, koji ne sumnja ili ne zna da su mediji u rukama ideologa razvaline i da je on njihov štićenik.

Ako je pak riječ o likovima na hrvatskoj političkoj pozornici nema sumnje da su ti i takvi mediji ne samo na strani Milanovića i njegove ideološke sljedbe, nego i Drage Prgometa i da je i on - kao i strateg SDP-a - u ovom trenutku njihov najvažniji branjenik. Ne samo to. S koliko li samo truda i inventivnosti mediji prate Prgometovu političku karijeru! I to ne od jučer, nego od vremena unutarstranačkih izbora u HDZ-u.

Prisjećanje na tu epizodu dovest će nas do zaključka da je Prgomet političko propagandni projekt ideologa razvaline.

Na 15 Općem saboru HDZ-a u svibnju 2012. godine 2143 izaslanika te stranke birali su svog predsjednika, četvrtog po redu. Između pet kandidata (Kosor, Milinović, Karamarko, Milošević, Kujundžić) za predsjednika su izabrali Tomislava Karamarka i to u drugom krugu. Karamarko je dobio 971 glas, a njegov protukandidat Milan Kujundžić 860 glasova izaslanika.

Za zamjenika predsjednika kandidirali su se Drago Prgomet koji je odustao od predsjedničke kandidature i priključio se timu Milana Kujundžića, zatim Andrej Plenković, kao član tima Jadranke Kosor i Ante Sanader kao član tima Tomislava Karamarka. Za zamjenika je izabran Prgomet.

Milinović i Milošević nisu zadobili povjerenje izaslanika, ostali su u stranci ali ne i Milan Kujundžić i Drago Prgomet. Nisu zatomili osobne animozitete kako je predlagao Karamarko. Kujundžić je godinu dana nakon izbornog sabora napustio HDZ jer su se - kako je rekao – 'istopile njegove posljednje nade u demokratski zaokret u HDZ-u', a zamjenik predsjednika HDZ-a Prgomet napustio je stranku u veljači ove godine. Podnio je ostavku na funkciju i istupio iz članstva u stilu političkog performera: predsjedniku stranke darovao je svoju knjigu (Sakupljači gelera) s posvetom. Novinari Styrine kuće koja mu je izdala i promovirala knjigu odmah su dešifrirali da nije riječ o predstavi oko ostavke, nego o gesti i poruci dubljeg značenja. Styrini novinari tumače da Prgomet 'nije mogao prihvatiti poticanje ideoloških podjela i sukoba', da se 'protivio politici koja je na tragu neliberalne demokracije' aludirajući na stil vladanja mađarskog premijera Viktora Orbana 'kakav preferira Tomislav Karamarko'.

Nakon što je Prgomet svojom voljom napustio HDZ, ne prestaje svekolika briga za 'demokratizaciju HDZ-a' a ni medijske žalopojke nad budućnošću njenih bivših i nekoć uglednih članova među koje spada i kraljica Twitera Jadranka Kosor. Prgometu su s raznih strana (Glavaš, Kosor . .) nudili suradnju na trećem putu, ali se na kraju s predumišljajem odlučio za Most.

Kao i Prgometu tako su i Mostu ideolozi razvaline trasirali put do (medijskih) zvijezda. Nakon što je Božo Petrov izjavio da neće u drugom krugu predsjedničkih izbora podržati Ivu Josipovića a ni Kolindu Grabar Kitarović, uslijedili su promotivni tekstovi o samozatajnom gradonačelniku Metkovića, a da se o brojnim intervjuima s njim i ne govori. Od siječnja ove godine do danas nije mu uzmanjkalo medijske pozornosti. Višemjesečna medijska potpora rezultirala je neočekivanim uspjehom. Petrov je s još 18 izabranika s liste nezavisnih postao faktor. Još u izbornoj noći našao se u zemlji čudesa a da sam nije bio svjestan kako.

Možda je Petrov i shvatio u čemu je fenomen Mosta nakon što je svojim očima vidio snimku noćnih pregovora Prgometa s Milanovićem. Jedno je sigurno: prepoznao je ulogu 'velikog reformatora i borca za demokratizaciju HDZ-a' pa je predložio Nacionalnom vijeću Mosta da ga po hitnom postupku eliminirana s liste nezavisnih. No, ostaje do daljnjega nepoznanica je li razumio i manipulativnu ulogu medija u aktualnom pregovaračkom procesu kojem je i sam sudionik.

Ideolozi razvaline i 'demokratizacija HDZ-a'

Paralelno s postizbornim pregovaračkim procesom oko uspostave vlasti, aktiviran je scenarij oko uspostave nove HDZ-ove stranačke strukture pa bi se kao i Petrovu slično pitanje moglo uputiti i simpatizerima i članovima HDZ-a, a ponajprije Plenkoviću i Stieru: jesu li razumjeli manipulativnu ulogu medija u spomenutom scenariju? Jesu li igračke ili igrači kako je u nedavnom tv nastupu javnost podučava Drago Prgomet?

Zašto ova pitanja upravo Andreju Plenkoviću i Davoru Stieru?

Iz medija je očito da su ideolozi razvaline njima dodijelili uloge u političko-medijskoj igri 'demokratizaciji HDZ-a' a zapravo preuzimanja te stožerne desne stranke kako je prije parlamentarnih izbora najavio čovjek iznimnog Masićevog povjerenja Nedjeljko Matić a o čemu je i pisao ovaj portal.

Andrej Plenković se diplomatski ogradio od medijskih spekulacija. Jučer je nakon konzultacija europarlamentaraca iz redova HDZ-a s Tomislavom Karamarkom dodatno pojasnio da će 'stranački izbori biti tema kad za njih dođe vrijeme'. Na sličan se način u drugi plan povukao i Ivo Davor Stier. Jučer je u izjavi za medije potvrdio da će u prosincu objaviti knjigu eseja s prijedlogom reforme stranke i rekao kako 'nema nikakvu drugu ambiciju osim daljnje profilacije HDZ-a kao demokršćanske stranke'. No, ni ovim domišljatim odgovorima mladi diplomati ne osporavaju naum ideologa razvaline niti ulogu medija. Zato tvrdim da je Davor Ivo Stier igrač, a da je i igračka svjedoči bilješka na stranicama WikiLeaksa. Iz nje se može doznati za Stierov savjetnički prinos u epizodi s topničkim dnevnicima nakon koje su uhićivani odvjetnici generala Gotovine. Milanoviću skloni mediji o tome šute, kao što su šutjeli o brojnim kontaktima Prgometa i Josipovića mimo znanja stranačkog vodstva.

Da se u ovaj propagandni obrazac uklopio i glasnogovornik Mosta Nikola Grmoja dokaz je njegova izjava: 'Kad bi na čelu SDP-a i HDZ-a bili Tonino Picula i Davor Stier, do sada bi obavili desetak zajedničkih sastanaka o budućnosti Hrvatske'.

Medijska detronizacija predsjednika i glavnog tajnika HDZ-a

Naslovnice pojedinih tjednika dokaz su da je cilj ideologa razvaline i preko tiskanih medija detronizirati predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka i tajnika te stranke Milijana Brkića.

- SPREMNI SMO ZA NOVI HDZ I NOVOG VOĐU, naslov je na prvoj stranici Styrinog tabloida Express 24sata od 13. studenog, s nadnaslovom 'Transkripti dramatične svađe u HDZ-u' i podnaslovom 'Da, Plenkoviću smo već čestitali na preuzimanju stranke'.

Riječi koje se u ovoj prljavoj novini pripisuju Milijanu Brkiću a koje je uputio Karamarku bezočna su laž, a da je riječ o njihovoj svađi obična je izmišljotina.

- Tjednik 7Dnevno od 13. studenog na svojoj prvoj stranici donosi naslov: RASKOL U HDZ-U, Karamarko ODLAZI, a u tekstu pod naslovom Svi žele Plenkovića! tvrdi se da je 'šef HDZ-a boljševičkim metodama nasrnuo na dr. Dragu Prgometa protjerujući ga iz stranke'. Naravno, riječ je o podmetanju jer je svima osim novinarima ovog tjednika poznato da je Prgomet sam otišao iz stranke kojoj je bio zamjenikom predsjednika.

- Tjednik Telegram od 14. studenog na prvoj stranici fantasterijom u naslovu suptilno imputira da je vrh HDZ-a u dosluhu sa srpskim premijerom Vučićem kako bi dobio većinu u Saboru: 'UDAR IZ SRBIJE, Vučić od Pupovca traži da podrži HDZ'. U tekstu novinara Drage Hedla i Igora Alborghetija se tvrdi da HDZ pokušava preko Vučića priključiti SDSS u Domoljubnu koaliciju.

- Na prvoj stranici tjednika Nacional jedan od naslova sugerira: 'FRAKCIJSKI RATOVI U HDZ-U, U borbi za opstanak Karamarko pokušava pomiriti Tomislava Čuljka i Milijana Brkića'. U podnaslovu teksta kojeg je autor Berislav Jelinić tvrdi se kako u 'HDZ-u bjesni rat interesnih grupacija koje se bore za stjecanje i održavanje unutarstranačkog utjecaja, a istovremeno propituju autoritet Tomislava Karamarka'. Treba li uopće spominjati da su sve ove tvrdnje daleko od istine, da su laž?

- Zadarski je Hrvatski tjednik u stilu svojih lijevih zagrebačkih pandana (Expressa i Telegrama) prvu stranicu opremio fotografijom Tomislava Karamarka i naslovom ZBOGOM. U podnaslovu otisnutom također na prvoj stranici se tvrdi da 'Dr. Drago Prgomet drži ključeve vlasti'.

Doista, u čijim su rukama ključevi vlasti?

U rukama Drage Prgometa nisu, njegova operativna pozicija je ugrožena i kompromitirana iako će mediji - u to ne treba sumnjati - iznova izgraditi njegov ugled.

Nisu ni u rukama Bože Petrova i Mosta. Uza svu medijsku pozornost i izravnu pomoć mentora Branka Roglića a preko Roglića i Radmana, nisu uspjeli prikriti činjenicu da su slabi i nespremni za izazov kojeg su prizivali: promjenu vlasti. Sve do jučer su optuživali dvije najveće stranke za pljačku države, a danas traže da s pljačkašima urede državnu upravu, financije, itd. Njih - kako sami tvrde - ne zanimaju ideološka pitanja i svjetonazorske teme. Nisu li time dali do znanja da o politici malo znaju? Nije li pitanje sigurnosti u ovome trenutku ključno? O njemu ni Petrov ni Most nisu rekli ni riječi. Uz to, varaju se ako misle prikriti svoj zadnji naum, ideolozi razvaline ušli su im pod kožu. Skrenu li s trećeg puta, od lovaca na vlast postat će lovina ili statistička pogreška u možebitnom drugom krugu parlamentarnih izbora. Stoga, neka iznova pročitaju tekst Filipa Raunića u spomenutom broju Telegrama, tekst o 'Nepoznatom ideološkom guruu konzervativne revolucije i njegovom ključnom utjecaju na Most' i bit će im mnogo toga jasnije. Bit će im jasne i jučerašnje Prgometove optužbe da su manipulirani.

Uza svu pomoć medija do ključeva vlasti teško da će doći Milanovićeva sljedba, a njihov strah od ponovljenih izbora dobar su znak za Domoljubnu koaliciju.

Bude li ustrajavala na načelima na kojima je utemeljena Hrvatska država, ne podlegne li ucjenama od kud da dolazile, Domoljubna će koalicija - ako ne u prvom pokušaju, onda sigurno na ponovljenim parlamentarnim izborima - izboriti mogućnost da upravlja državom i provede lustraciju. S Mostom ili bez njega, svejedno. Lustracija koju jedino HDZ na čelu s Karamarkom zagovara ishodište je i gospodarskih poboljšanja i nužan uvjet u pregnuću za boljom budućnošću hrvatskog čovjeka i svih hrvatskih državljana. Lustracija je - treba li to spominjati - nužan preduvjet detoksikaciji medijskog prostora. Bez nje nema zdravog mentalnog i duhovnog života nacije.

Vremena je dovoljno da se stranke Domoljubne koalicije unutar sebe konsolidiraju, da osujete destruktivne namjere iznutra i izvana. A pobjeda? Doći će prije ili kasnije, pa makar i na Orbanov način.

 

Ivan Mihael Ban